Napoleon Bonaparta proglašen za cara Francuske – 1804. godina

U januaru 1804. Napoleonova policija je otkrila i sprečila pokušaj atentata na Napoleona. Atentat je bio sponzorisan od strane Burbona. Kao odmazdu Napoleon je poslao žandare da uhapse vojvodu Engjena u Badenu.

Posle ubrzanoga tajnoga suđenja vojvoda je pogubljen 21. marta 1804. Pokazalo se da vojvoda nije bio povezan sa atentatom, ali Napoleon je iskoristio ceo incident da opravda ponovno uspostavljanje nasledne monarhije u Francuskoj sa njim kao carem. Teorija mu je bila da neće biti moguća Burbonska restoracija jednom kad se u ustavu nađe Bonaparta kao nasledna dinastija. Napoleon se krunisao 2. decembra 1804. u Bogorodičnoj katedrali (Notr Dam) u Parizu. Kada je papa blagoslovio kraljevske simbole i krunu, Napoleon je sam sebe krunisao, a zatim i svoju suprugu Žozefinu. U Milanskoj katedrali Napoleon je 26. maja 1805. krunisan krunom Lombardije kao kralj Italije.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1781. Španci su u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupak Amarua II.

1799. Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija “Seviljski berberin” i “Figarova ženidba”, koje su inspirisale Djoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang, Mozart) da komponuju istoimene opere.

1800. U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovodja i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60 bitaka.

1803. Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

1804. Napoleon Bonaparta je proglašen carem Francuske, a u decembru je krunisan kao Napoleon I.

1836. Rodjen je austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču sa Johanesom Cukertortom.

1868. Rodjen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Sa prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice.

1872. Rodjen je britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsednik Medjunarodnog suda za utvrdjivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za knjizevnost 1950.

1883. Rodjen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu “Bauhaus”.

1911. Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba (10 simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orekstar).

1919. Rodjena je britanska prima balerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u 20. veku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.

1920. U Poljskoj, blizu Krakova rodjen je Karol Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina.

1944. U Sovjetskom Savezu je počelo proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima pod optužbom da su saradjivali sa Nemcima.

1954. Stupila je na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

1973. Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD.

1974. Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1988. Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.

1992. Visoki komesarijat UN za izbeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbeglo milion i 300 hiljada ljudi što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.

1995. Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je posle emigriranja iz SSSR stekao svetsku slavu.

1996. Romano Prodi postao je premijer 55. italijanske vlade od Drugog svetskog rata. Deset godina kasnije (2006) Prodi je ponovo postao
premijer 61. italijanske vlade.

1996. Pod pritiskom medjunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske. Dužnost predsednika preuzela je potpredsednica Biljana Plavšić. Medjunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995.
Karadžića za ratne zločine i genocid.

1998. Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv Majkrosoft korporacije, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.

1999. Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su prekid vatre, čime su okoncane sedmogodišnje surove borbe.

2000. Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

2005. Umro je Frenk Goršin, američki glumac i veliki imitator.