Nemačke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u Beograd – 1941. godina

Jugoslavija je 25. marta 1941. potpisala Trojni pakt i pridružila se silama Osovine. Zbog ovoga je 27. marta usledio masovni protest u Beogradu i državni udar. Grad je 6. i 7. aprila teško bombardovao Luftvafe i usmrtio 2.274 ljudi. 12. aprila nemačke trupe su ušle u Beograd.

Beogradski Jevreji, Romi, komunisti, i drugi antifašisti odvedeni su u logore Sajmište i Banjica, kroz koje je u toku rata prošlo oko 125.000 logoraša. Jevrejska zajednica je od 1643. živela u četvrti Dorćol pored Dunava. Pre rata tu ih je bilo 10.400. Okupaciju je preživelo svega oko 10% njih. Na Sajmištu je stradalo oko 40.000 Srba i 7-8.000 Jevreja. Na Banjici je ubijeno oko 4.200 ljudi. Likvidacije su vršili nemački okupatori, dok su logoraše uglavnom hapsili srpski kvislinzi, koji su činili i administraciju Banjičkog logora.

Grad su bombardovali i saveznici 16. i 17. aprila 1944. godine. Tada je poginulo 1600 ljudi.

Borbe za oslobođenje grada su počele 13. i 14. oktobra, a grad je konačno oslobođen 20. oktobra 1944. Oslobodili su ga zajedničkim snagama partizani i Crvena armija. Gubici partizana su bili oko 1.000 boraca, a Crvene armije oko 2.000. U toku celog rata, Beograd je izgubio oko 50.000 ljudi i pretrpeo teška razaranja.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1204. Krstaši, koji su u Četvrtom krstaškom ratu krenuli u Svetu zemlju da oslobode Hristov grob, zauzeli su Konstantinopolj (Carigrad), pretvorivši ga u centar tzv. Latinskog carstva. Vizantija ga je povratila 1261. Pod tursku vlast pao je 1453. i kao Istanbul bio prestonica Osmanlijskog carstva do 1923.

1654. Irska i Škotska su se ujedinile sa Engleskom.

1684. Umro je Nikolo Amati , najveći majstor među graditeljima violina porodice Amati iz italijanskog grada Kremone.

1861. Napadom snaga Konfederacije (južne države SAD) na tvrđavu Samter u Južnoj Karolini počeo je američki gradjanski rat.

1871. Rođen je grčki general i političar Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio je parlament i do 1941. vladao kao diktator.

1877. Velika Britanija anektirala je bursku južnoafričku republiku Transval.

1877. Rusija je objavila rat Turskoj.

1913. Rođen je američki džez-muzičar Lajonel Hempton. Radio je sa Lujom Amstrongom i Beni Gudmanom. Uveo je vibrafon kao instrument u
džez-sastav.

1933. Rođena je španska operska pevačica Monserat Kabalje, jedan od vodećih svetskih soprana u izvođenju Verdija i Donicetija.

1938. Umro je ruski operski pevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, najčuveni bas u istoriji opere.

1941. U avionskom udesu u Grčkoj poginuo je srpski istoričar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije.

1945. Umro je predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt koji je od 1932. četiri puta biran za predsednika, kao kandidat Demokratske stranke. Njegovom zaslugom SAD su prevladale ekonomsku krizu tridesetih godina (“Nju dil”), a u Drugom svetskom ratu napustio je izolacionističku politiku SAD i pridružio se evropskim saveznicima u ratu protiv nacističke Nemačke. Mesto predsednika preuzeo je dotadašnji potpredsednik Hari
Truman.

1961. Sovjetski Savez je lansirao prvog čoveka u kosmos. U svemirskom brodu “Vostok I” kosmonaut Jurij Gagarin načinio je krug oko Zemlje
za 108 minuta.

1962. Umro je francuski vajar i slikar ruskog porekla Antoan Pevzner , jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Pre egzila u Francusku 1923. godine, pripadao je grupi avangardnih ruskih umetnika sa Kazimirom Maljevičem, Vladimirom Tatljinom i Naumom Gaboom.

1966. Bombarderi američke avijacije izveli su prve vazdušne napade na Severni Vijetnam.

1980. U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen je predsednik Liberije Vilijam Tolbert. Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsednikom i naredio streljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.

1981. Umro je američki bokser Džoe Luis prvak sveta u teškoj kategoriji rekordnih 12 godina (1937-1949), sa 68 pobeda u 71 meču. Titulu prvaka sveta odbranio je 25 puta.

1987. Dvojica sovjetskih kosmonauta, Aleksandar Lavejkin i Jurij Romanenko, “šetajući” kosmosom uspešno su povezali kosmički modul s orbitalnom stanicom “Mir”.

1993. Tokom kontrole zone “zabranjenog leta” iznad Bosne i Hercegovine francuski avion tipa “miraž” srušio se u Jadransko more.

1997. Bivši albanski kralj Leka I vratio se u zemlju posle 58 godina izgnanstva.

1999. U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je putnički voz na mostu u Grdeličkoj klisuri. Poginulo je 55 putnika, a više desetina ih je ranjeno.

2001. U mestu Lorjan, u Francuskoj, deaktivirana je bomba zaostala iz Drugog svetskog rata teška 250 kilograma. Bomba je pronađena u centru grada na gradilištu jedne dvorane, između gradske skupštine i lokalnog stadiona.

2001. Nakon intervencije američkog predsednika Džordža Buša Kina je pristala da nakon 11 dana oslobodi 24 člana posade američkog špijunskog aviona.

2002. Predsednik Venecuele Ugo Čavez podneo je ostavku pod pritiskom oficira, nakon žestokih sukoba njegovih pristalica i protivnika u kojima je poginulo najmanje 17 ljudi. U roku od 48 sati Čavez je dekretom vraćen na mesto predsednika.

2002. Jugoslovenski ministar za rad, zdravstvo i socijalnu politiku Miodrag Kovač izvršio je samoubistvo u Madridu, gde je službeno boravio.

2005. Evropska komisija je u Strazburu usvojila studiju o izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru, kojom je državnoj zajednici omogućen početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU. U oktobru te godine u Beogradu je svečano proglašen početak pregovora sa EU.

2006. Umro je Radža Kumar, ikona indijskog filma i zvezda u preko 200 filmova. U neredima između njegovih obožavalaca poginulo je sedmoro ljudi.