Nemački i izraelski izvori saopštili da je izvesno da je Jozef Mengele umro u Brazilu – 1979. godina

Dr Jozef Mengele, nacistički lekar stekao je nadimak Anđeo smrti zbog svog rada u Aušvicu i drugim koncentracionim logorima. Vršio je okrutne eksperimente na ljudima, a bio je zadužen i za organizaciju logora: u gasne komore oterao je 400.000 ljudi, kao i Adolf Ajhman.

Rođen je u gradu Gincburgu, u Bavarskoj. Bio je najstariji sin Karla i Valburge. Otac mu je bio industrijalac. Imao je dva brata; ženio se dvaput i imao sina Rolfa (nakon smrti brata Karla, oženio je njegovu udovicu). Borio se kao član 5. SS divizije i dobio Gvozdeni krst, prvog i drugog reda.

U Aušvicu je činio razne neetičke eksperimente sumnjive naučne vrednosti. Bio je i u drugim logorima. Pobegao je u Argentinu, gde je živeo do kraja svog života. Umro je u 67. godini: kupajući se na jednoj brazilskoj plaži, doživeo je moždani udar dok je bio u vodi i udavio se. Njegov identitet je potvrđen tek 1992. Nikad se nije pokajao za svoje zločine, koliko je poznato.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1513 – Španski istraživač Huan Ponse de Leon tragajući za mitskim “izvorom mladosti”, otkrio je Floridu i proglasio je posedom Španije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD.

1810 – Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman jedan od glavnih predstavnika muzičkog romantizma. Imao je brojne sledbenike u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov stvaralački opus.

1861 – U Sremskim Karlovcima održan je Blagoveštenski sabor, politički skup Srba u Ugarskoj, na kojem je zatražena posebna teritorija za Srbe (Vojvodina sa Sremom, donjom Bačkom i Banatom) sa vojvodom na čelu i sopstvenom administracijom. Saborom je predsedavao patrijarh Josif Rajačić. Austrijski car Franc Jozef I nije nikada potvrdio zaključke ovog skupa, a Ugarski sabor nije ih ni uzeo u razmatranje.

1893 – U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford zvezda nemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom 1919. je osnovala filmsku kompaniju “Junajted Artist Korporejšn”.

1904 – U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat podnazivom “Entente Cordiale”, kojim su Velika Britanija i Francuska rešile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi,Egiptu i Maroku.

1905 – U Đakovu je umro biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer. Osnivač je i pokrovitelj Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (1868) i utemeljitelj Zagrebačkog sveučilišta (1874).

1913 – U Pekingu je počeo da zaseda prvi kineski parlament.

1919 – Rođen je rodezijski političar Jan Smit,jedan od osnivača Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodačkim stanovništvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.

1939 – Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale naobale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao je u Grčku.

1944 – Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svetskom ratu izbile su na granicu Čehoslovačke i Rumunije.

1946 – U Ženevi je održano poslednje zasedanje Lige naroda,čime je formalno ukinuta ova međunarodna organizacija i zamenjena novom – Ujedinjenim nacijama.

1950 – U Londonu je umro Vaslav Nižinski, legendarni ruski baletski igrač. Izuzetan plesač i koreograf, koji je išao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umetnika – slikara, vajara, fotografa, pisaca i pesnika. Rođen je u Kijevu 1889. godine, a balet je učio u Carskoj školi u Sankt Peterburgu.

1953 – Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu da je umešan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsednik Kenije od 1964. godine.

1971 – U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda – Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svetski dan Roma.

1973 – Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, španski slikar i vajar i jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso . Zajedno sa Žoržom Brakom napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavštine, napoznatija su “Gospođice iz Avinjona” i “Gernika”.

1981 – U Njujorku je umro američki general Omar Nelson Bredli, komandant američkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsednik komiteta NATO 1949.

1984 – Umro je ruski fizičar Piotr Kapica, jedan od najznačajnijih fizičara 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.

1990 – Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada političkih partija, koja je bila na snazi 30 godina.

1992 – Nakon genetskog testa otiska prstiju, nemački i izraelski izvori saopštili su da je izvesno da je ratni zločinac iz drugog svetskog rata Jozef Mengele umro u Brazilu 1979. godine.

1992 – Palestinski lider Jaser Arafat pronađen je živu Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.

1993 – Makedonija je primljena u UN.

1996 – SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.

2002 – Tužilaštvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv Saše Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zločin počinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suđenje za ratne zločine pred sudovima u SR Jugoslaviji. Cvjetan je osuđen na 20 godina zatvora, a Demirović je oslobođen optužbe.

2003 – U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen je lokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a preko 47 Palestinaca je povređeno.

2003 – Od projektila koji je američki tenk, tokom rata u Iraku,ispalio na hotel “Palestina” u Bagdadu, u kome su bili smešteni strani novinari, poginuo je kamerman Rojtersa Taras Procuk i novinar španske televizije TVE 5 Joze Kouzo.

2004 – Sud u Osijeku (Hrvatska) osudio je Nikolu Ivankovića na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Paulin Dvoru 1991. godine.