Nuklearna katastrofa kod Fukušime u Japanu – 2011. godina

Na današnji dan pada godišnjica teške nesreće u Japanu koja je prouzrokovala najtežu nuklearnu katastrofu u istoriji posle Černobilja. Naime, 11. marta 2011. u 14 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu zabeležen je na severnom delu japanskog ostrva Honšua potres jačine 9.03 stepeni Rihterove skale.

Epicentar je bio pod morem, otprilike 70 kilometara od obale poluostrva Ošika. Bio je to najjači potres koji je pogodio Japan od kada postoje merenja i jedan od pet najjačih u svetu od kada se vode evidencije.

Cunami koji je nastao zbog potresa dostigao je visinu od preko 40 metara. Voda nošena cunamijem na nekim je mestima prodrla čak 10 kilometara od obale. Zanimljivo je da se cela Zemljina osa zbog tog potresa navodno pomerila za 10 – 25 centimetara od svog pređašnjeg položaja. Potres je izazvao automatsko gašenje čak 11 nuklearnih reaktora na području Japana. Najteže su bile pogođene nuklearne elektrane Fukušima I i II. Dok su se u Fukušimi II sva četiri reaktora automatski ugasila, u Fukušimi I, koja je bila bliže epicentru, stanje je bilo mnogo gore. Ta elektrana ima ukupno 6 reaktora i jedna je od najvećih nuklearnih elektrana na svetu.

Računa se da je u atmosferu otišla otprilike jedna šestina od radijacije prisutne u Černobilju. Evakulisano je područje u krugu od 30 kilometara od elektrane, a područje unutar 20 kilometara proglašeno je zonom zabranjenom za ulazak. Prilikom potresa i cunamija pogunulo je ukupno 15,884 ljudi. Procenjuje se da ukupni troškovi iznose 235 milijardi dolara, što tu nesreću čini najskupljom prirodnom katastrofom u istoriji.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1544 – Rođen je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa “Oslobođeni Jerusalim” koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.

1851 – U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera “Rigoleto”.

1885 – Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je automobilom “Plava ptica” vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra).

1913 – Velika Britanija i Nemačka su postigle sporazum ogranicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

1917 – Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.

1920 – Emir Fejsal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.

1938 – Artur Sajs-Inkvart je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.

1941 – Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta, Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.

1955 – Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem koji su njegov izum prvi put primenili.

1973 – Hektor Kampora pobedio je na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.

1974 – Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.

1975 – U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Španiju.

1981 – Pod parolom “Kosovo – republika” u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

1985 – Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Černjenka.

1985 – Egipćani braća Al Fajed postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće “Harods”.

1990 – Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.

1990 – Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

1998 – Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.

1999 – Nakon što je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista “Dnevni telegraf” na po pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava “Hjumen rajts voč” ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.

2000 – Akademik i advokat Rikardo Lagos ianugurisan je za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.

2003 – Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

2003 – Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.

2004 – U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi širom Španije.

2005 – Pripadnici sirijskih trupa napustili su severni Liban, čime je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.

2006 – Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru Haškog tribunala u Sheveningenu, gde mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.