Obavljeno prvo uspešno presađivanje srca – 1967. godine

Prvo uspešno presađivanje srca izveo je na današnji dan pre 46 godina južnoafrički hirurg Kristian Bernard. Pre toga je nekoliko godina eksperimentisao presađujući srca životinjama. Više od 50 pasa u tom je razdoblju dobilo presađena srca.

Doktoru Barnardu je u ovoj istorijskoj operaciji asistirao njegov rođeni brat, Marijus Barnard.

Operacija je obavljena u Kejptaunu u Južnoafričkoj Republici, trajala je 9 sati i oko nje je bilo angažovano 30 ljudi. Novo srce dobio je pacijent Luis Vaškanski, 54-godišnji južnoafrikanac.

Srce je uzeto od mlade djevojke – Denize Darval, koja je prethodnog dana doživela nesreću pri prelaženju ulice i pretrpela oštećenje mozga.

Vaškanski je preživeo operaciju, ali je umro za 18 dana od upale pluća.

Ipak, operacija se smatrala uspješnom i izazvala je veliko zanimanje medija. Hirurg Kristian Barnard postao je međunarodna zvezda. Sledeći pacijent kome je presidio srce preživeo je 19 meseci nakon operacije.

Ostali događaji na današnji dan:

1694. U Engleskoj usvojen zakon prema kom će novi parlament biti biran svake treće godine.

1800. Rođen slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka.

1883. Rođen austrijski kompozitor Anton Vebern, jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici.

1910. U Parizu prvi put prikazana neonska lampa koju je izumeo francuski fizičar Žorž Klod.

1912. Turska, Bugarska, Srbija i Crna Gora sklopile primirje u Prvom svetskom ratu. Rat nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno 23. aprila, kada su obnovljeni mirovni pregovori u Londonu.

1919. Umro francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.

1930. Rođen francuski režiser Žan Lik Godar, najznačajniji predstavnik francuskog “Novog talasa”.

1944. U Atini izbio građanski rat Vlade, koju je podržavala Velika Britanija, i Fronta nacionalnog oslobođenja. Mir postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici Vlade i EAM sporazumeli da plebiscitom bude određen oblik vladavine u Grčkoj.

1952. Umro srpski književnik i političar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Do 1943. bio član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji u Londonu, a posle sporazuma Tito-Šubašić 1945. ušao u Vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je bio do avgusta iste godine.

1962. Edit Sparlok Sampson stupila na dužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja-sudija u SAD.

1962. Teška magla koja je prekrivala London 4 dana prouzrokovala smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi.

1967. Južnoafrički hirug Kristijan Barnard izvršio u bolnici “Grote Šur” u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju srca. Pacijent Luis Vaškanski potom, sa srcem 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.

1971. Počeo indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

1975. U Laosu vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

1978. Umrla srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta. Glumačku karijeru apočela 1921. i pored brojnih uloga ostala zapamćena kao nenadmašna Živka u “Gospođi ministarki” Branislava Nušića.

1984. U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi umrlo, 500 oslepelo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscureo iz fabrike pesticida “Junion karbajd”.

1989. Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke Egon Kren i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.

1995. Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979. kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.

1997. U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja, među kojima i SAD, odbilo da se priključe sporazumu.

2000. U Čikagu u 82. godini umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks, koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade.