Obeležen prvi Svetski dan borbe protiv smrtne kazne – 2003. godina

U Evropi i svetu danas se obeležava Svetski dan borbe protiv smrtne kazne. U svetu je do sada već 140 zemalja ukinulo ovaj vid kaznjavanja bilo pravno bilo u praksi.

Pre deset godina obeležen je prvi Svetski danborbe protiv smrtne kazne.

U Evropi i svetu danas se obeležava Svetski dan borbe protiv smrtne kazne. U svetu je do sada već 140 zemalja ukinulo ovaj vid kaznjavanja bilo pravno bilo u praksi: 99 je ukinulo smrtnu kaznu u potpunosti, osam je ukinulo smrtnu kaznu za zločine iz običajnog prava, a 33 primenjuje moratorijum na njeno izvršenje.

Prvi Svetski dan borbe protiv smrtne kazne obeležen je 2003. godine, na inicijativu Svetske koalicije protiv smrtne kazne koja okuplja međunarodne nevladine organizacije, udruženja advokata, sindikate i vlade iz čitavog sveta.

 

Ostali događaji na današnji dan:

680 – U stranačkim borbama koje su dovele do rascepa islamskog sveta na sunite i šiite, u bici kod Karbale, na Eufratu, ubijen je Husein, pretendent na kalifski presto dinastije Alida. Kasnije je postao šiitski svetac.
1733 – Francuska je objavila rat austrijskom caru Karlu VI zbog njegove podrške knezu Avgustu III u nameri da postane poljski kralj, umesto francuskog kandidata Stanislava Lešćinskog. Rat za poljsko nasleđe trajao je do 1735.
1813 – Rođen je italijanski kompozitor Đuzepe Verdi uz Riharda Vagnera, najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. veka. Njegove opere „Aida”, „Otelo”, „Rigoleto”, „Travijata” i danas su ključna dela repertoara operskih kuća širom sveta.
1837 – Umro je francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista. Pred kraj života stekao je značajan broj pristalica koji su širili i pokusavali praktično ostvariti njegovu ideju o eksperimentalnim zajednicama – falangama, kao prelaznom stupnju ka „društvu harmonije” („Novi industrijski i društveni svet”, „Teorija četiri pokreta”).
1888 – Rođen je ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, jedan od vodećih ideologa boljševika, funkcioner Kominterne. Zbog protivljenja Staljinovoj brutalnoj kolektivizaciji sela 1929. je isključen iz Politbiroa partije, uhapšen je 1937. i nakon montiranog procesa streljan 1938.
1901 – Rođen je švajcarski skulptor, slikar i grafičar Alberto Đakometi, poznat po nadrealističkim prostornim konstrukcijama („Palata u 4 časa ujutro”) i ekstremno izduženim bronzanim ljudskim figurama („Kola”, „Sedam figura i jedna glava”).
1911 – Kineski nacionalni vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču. Time je završena vladavine kineskih careva koja je trajala 2.000 godina.
1913 – Završena je izgradnja Panamskog kanala dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean.
1917 – Brazil je u Prvom svetskom ratu objavio rat Nemačkoj, nakon što su Nemci torpedovali brazilske brodove.
1918 – Prva srpska armija pod komandom vojvode Petra Bojovića počela je operacije za oslobađanje Niša u Prvom svetskom ratu. Grad je zauzet 12. oktobra, a austrougarska vojska primorana je da se povuče ka severu.
1954 – Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao je u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.
1964 – U Tokiju su otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.
1970 – Umro je francuski političar Eduar Daladje. Kao premijer Francuske potpisao je Minhenski sporazum 1938. kojim je Hitleru omogućeno da Sudetsku oblast u Čehoslovačkoj pripoji Nemačkoj.
1975 – Čuvene filmske zvezde Ričard Barton i Elizabet Tejlor venčali su se po drugi put. Sledeće godine ponovo su se razveli.
1980 – U katastrofalnom zemljotresu u Alžiru poginulo je 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam je ostalo bez domova.
1982 – SAD su uvele sankcije protiv Poljske zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat „Solidarnost”.
1985 – Umro je američki filmski i pozorišni glumac Jul Briner, dobitnik Oskara za ulogu u filmu “Kralj i ja”, mjuzikl u kojem je godinama igrao i u pozorištu („Deset božjih zapovesti”, „Anastasija”, „Braća Karamazovi”,„Sedmorica veličanstvenih”).
1985 – Umro je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels. Njegov prvi film „Građanin Kejn” ubraja se u najveće klasike kinematografije. Godine 1971. dobio je Oskara za životno delo („Veličanstveni Ambersonovi”, „Dama iz Šangaja”, „Magbet”, „Otelo”, „Treći čovek”).
1990 – SSSR i Nemačka su potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Nemačke do kraja 1994. U Istočnoj Nemačkoj bilo je stacionirano 380.000 sovjetskih vojnika sa 220.000 članova porodica.
1991 – Skupština Srbije donela je odluku da republička zastava bude trobojka, bez zvezde petokrake.
1995 – Izrael je, u skladu sa mirovnim sporazumom sa Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.
2000 – Umrla je Sirimavo Bandaranaike, bivši premijer Šri Lanke (1960-1977) i prva žena premijer na svetu. Bila je jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.
2001 – Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su Amerikanci Džordž A. Akerlof, A. Majkl Spens i Džozef E. Stiglic. Svojom „analizom tržišta sa asimetričnim informacijama”, oni su pokazali u kojoj meri informacije utiču na funkcionisanje tržišta, od prodaje polovnih automobila do uspona i kolapsa na velikim berzama.
2003 – Umro je američki pijanist Eugen Istomin, poslednji živi član čuvenog kamernog tria, u kome su još bili Isak Štern i Leonard Rouz.
2005 – U Beogradu je proglašen početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore Evropskoj Uniji.
2005 – U egzilu u Južnoj Africi umro je Milton Obote, prvi lider Ugande nakon sticanja nezavisnosti.
2008 – Bivši finski predsednik i dugogodišnji mirovni posrednik Marti Ahtisari dobio je Nobelovu nagradu za mir. Ahtisari je bio posrednik UN u pregovorima o statusu Kosova.