Održana prva Skupština predstavnika celog pobunjenog naroda u Beogradskom pašaluku – 1804. godina

Ostružnička skupština (6—15. maj 1804) je bila sastanak srpskih narodnih prvaka za vreme Prvog srpskog ustanka. Na ovoj skupštini se, pored dogovora o tome šta će se izneti pred dahijske izaslanike u pregovorima o miru u Zemunu, razgovaralo se i o daljem razvoju ustanka, organizaciji nove vlasti, nabavci municije itd.

Ova skupština ima veliki značaj za Prvi srpski ustanak, jer je ona predstavljala prvi sastanak svih nahijskih i ustaničkih starešina Beogradskog pašaluka, otkako su Srbi uopšte podigli ustanak protiv dahija.

Na ovoj skupštini ustanici su zahtevali: da se dahije proteraju iz Beograda, tražili su ferman kojim bi se ustanicima oprostilo sve ono što je bilo i da im se za to ne sme tužiti ni javno ni tajno, da svaki vezir upravlja po fermanu iz 1793. godine, da u svakoj nahiji da bude sudnica i da se svima sudi po zakonu, zatim su tražili su slobodu vere, tj. da obnavljaju porušene manastire, da su običaji vere slobodni, slobodnu trgovinu i da raja prodaje svoja dobra kome želi, da srpsko stanovništvo samo bira svoje knezove itd.

Dok je u Ostružnici zasedala skupština, posredstvom komandanta Slavonske krajine generala Dženejna organizovan je sastanak srpskih starešina i predstavnika dahija 10. maja (28. aprila po starom kalendaru) u Zemunu. Od srpskih starešina na njemu su prisustvovali Karađorđe, prota Mateja Nenadović, Janko Katić, Petar Erić, Ranko Radić, Sima Marković, Mladen Milovanović, prota Matija Stefanović, Aleksa i Mihailo Lazarević, Pavle Popović, Juriša Mihailović, Đorđe Milovanović, Radoje Trnavac, Rista Radojičić, Tanasko Rajić i Raka Levajac.

Na sastanku su formulisani zahtevi u 9 tačaka, koji su sačuvani u arhivi Prote Mateje Nenadovića. Ovi zahtevi obuhvataju društveno-ekonomska pitanja i politička pitanja položaja raje u feudelnom poretku, kao i forme samouprave u okviru Turskog carstva.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1237. U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

1527. Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

1626. Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork, za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara.

1757. U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag, koji su branile austrijske trupe.

1758. Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijande Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

1840. Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji – od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

1856. Rođen je austrijski psihijatar Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize.

1856. Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

1861. Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. (“Gradinar”, “Gitandžali”, “Grupa priča”, “Zlatan čamac”).

1862. Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi “Valden ili život u šumi”.

1868. Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović (Mika Alas), osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

1895. Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, zvezda i idol nemog filma (“Četiri jahača apokalipse”, “Šeik”, “Šeikov sin”, “Krv i pesak”).

1910. Umro je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irskeod januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V.

1915. Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels, dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov “Građanin Kejn” smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije (“Magbet”, “Otelo”, “Treći čovek”).

1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1932. Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu jeubio ruski emigrant.

1949. Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

1974. Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonemački špijun.

1979. Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

1981. SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991. U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA, u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

1992. Umrla je Marlen Ditrih, američkafilmska glumica nemačkog porekla, legendarna “fatalna žena” (“Plavi anđeo”, “Šangaj-ekspres”, “Svedok optužbe”).

1993. Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

1994. Otvoren je tunel ispod Lamanša.

1996. Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

1999. Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

2000. U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu fiat uno, pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu, kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

2003. Savet bezbednosti UN produžio je sankcije uvedene Liberiji 2001. zbog njene navodne pomoći pobunjenicima u Sieri Leoneu. Njima je uključen i embargo na uvoz oružja kao i na izvoz dijamanata.

2004. Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrt, zbog inficiranja oko 400 libijske dece verusom side u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. OEBS je uputio Libiji apel da ne pogubi osuđene, a rezolucija istog sadržaja dostavljena je parlamentarcima iz 50 zemalja članica te organizacije. Libijski vrhovni sud je 25. decembra 2005. ukinuo je izrečene smrtne kazne i predmet prebacio na nižu sud koji treba da ponovi suđenje.