Ovca Doli došla na svet – 1996. godina

Prva životinja klonirana od ćelije odrasle jedinke, ovca Doli koja je ušla u istoriju, došla je na svet 5. jula 1996. godine.

Ovca je nazvana Doli i ubrzo je postala najpoznatija ovca na svetu, a danas je sinonim za kloniranu životinju generalno.

Kloniranje su obavili naučnici iz škotskog instituta Roslin, pokraj Edinburga. Uzeli su jednu ćeliju odrasle ovce i njeno jezgro ubacili u jajnu ćeliju druge. Takav zametak usadili su u matericu treće ovce, koja je rodila Doli.

Time je Doli genetski potpuno jednaka prvoj ovci tj. Doli je njen klon. Zanimljivo je da je ime Doli ovca dobila po slavnoj muzičarki Doli Parton, poznate po svom poprsju i to zato što je ćelija uzeta iz mlečne žlezde odrasle ovce.

Ovca Doli živela je šest godina, a tada je dobila tešku bolest pluća, pa su morali da izvrše eutanaziju. Nije ustanovljeno da li je kloniranje uzrok relativno rane smrti ovce Doli, jer je plućna bolest bila uzrokovana jednom vrstom virusa, a i jedna druga ovca iz istog stada umrla je od nje.

Neki, međutim nagađaju da je uzrok rane smrti možda bio u činjenici da je Doli klonirana od odrasle ovce stare šest godina, pa su joj telomeri diktirali starost od šest godina već pri rođenju.

Inače ovce vrste Fin Dorset, kakva je bila Doli, imaju očekivanu starost od upravo 11 do 12 godina. Zanimljivo je da je za života Doli rodila čak šest jaganjaca, koji su nazvani Boni, Sally, Rosi, Lusi, Darsi i Koton.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1596. Engleski pomorci opustošili su špansku obalu i opljačkali Kadiz, pomorsku luku koja je otkrićem Amerike dobila prvorazredan značaj.

1811. Venecuela je postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.

1830. U pohodu na Alžir Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafrička zemlja stekla nezavisnost.

1865. Vilijam But osnovao je u Londonu”Hrišćansku misiju” koja je kasnije dobila naziv “Vojska spasa” i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.

1865. U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon o ograničenju brzine – dve milje na sat.

1879. Rođen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmičenje “Dejvis kup”.

1880. Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik,koga su zbog virtuoznog stila upoređivali sa Paganinijem (šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

1889. Umro je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Pisao je pesme, kulturnoistorijske članke, putopise, romane i pripovetke i uređivao Srpske novine i Srpski letopis (“Večiti mladoženja”, “Trpen-spasen”, “Milan Narandžić”).

1889. Rođen je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto. Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umetnosti – kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha (“Orfej”, “Strašna deca”, “Petao i Arlekin”). Član Francuske akademije postao je 1955.

1891. Rođen je hrvatski pesnik Avgustin Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom, obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti (“Lelek sebra”, “Kolajna”, “Žedan kamen na studencu”).

1901. Rođen je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka. Režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra.

1911. Rođen je francuski državnik Žorž Pompidu, predsednik Francuske (1969-74) nakon povlačenja Šarla de Gola. Kao blizak saradnik De Gola, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje slavnog prethodnika.

1932. U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

1943. Nemačkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske položaje počela je Kursko-orelska bitka, jedna od najvećih bitaka u Drugom svetskom ratu.

1959. Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski režim.

1975. Američki teniser Artur Eš postao je prvi crnac pobednik turnira u Vimbldonu.

1975. Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.

1977. U Pakistanu je izvršen vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta.

1980. Švedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopno na turniru u Vimbldonu.

2001. Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.

2001. Henelore Kol, supruga bivšeg nemačkog kancelara Helmuta Kola, izvršila je samoubistvo. Ona je dugo godina bolovala od retke bolesti koja je izazvala alergiju na svetlo.

2002. Umro je legendarni bejzbol igrač Ted Vilijams jedan od najvećih “bacača” svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 “hitova” za jednu sezonu.

2003. Dve Čečenke aktivirale su eksploziv na otvoreno mrok-festivalu, koji se održavao na moskovskom aerodromu Tušino. U eksploziji je poginulo 16 osoba, uključujući i teroristkinje, a 60 ih je povređeno.

2004. U Indoneziji su održani prvi direktni predsedničkiizbori, šest godina nakon što je okončana 32-godišnja diktatura bivšeg predsednika Suharta.