Petar Veliki proglašen imperatorom – 1721. godina

Nova titula imperatora teoretski je Petra Velikog izjednačavala sa carem Svetog Rimskog Carstva, što je titula koju je u tom trenutku nosio Karlo VI Habsburški, otac carice Marije Terezije.

Na današnji dan 1721. godine Petar Veliki proglašen je imperatorom, čime je dobio carsku titulu poteklu iz zapadnjačke tradicije. Ranije su ruski vladari nosili titulu „car” (Царь) koja u ruskom jeziku više odgovara evropskom pojmu kralja.

Tek je Petar Veliki bio prvi car u evropskom imperijalnom smislu. Na ruskom jeziku i pismu ta se njegova nova titula pisala kao “Император Всероссийский” (sveruski imperator).
Nova titula imperatora teoretski je Petra Velikog izjednačavala sa carem Svetog Rimskog Carstva, titulom koju je u tom trenutku nosio Karlo VI Habsburški, otac carice Marije Terezije.

Izjednačavala ga je teoretski i sa nekadašnjim carevima Bizanta. Naravno, neki evropski vladari bojali su se da bi Petar Veliki s titulom imperatora, koja je bila viša od titule kralja, mogao polagati pravo na vrhovnu vlast nad nekim kraljevstvima (tako je npr. car Svetog Rimskog Carstva bio nadređen kralju Češke). Imperatorsku titulu priznale su Petru Velikom isprva samo Pruska, Poljska i Švedska, a tek su kasnije postupno tu titulu ruskim vladarima priznale i ostale države.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1642 – Šveđani su u drugoj bici kod Brajtenfelda u Tridesetogodišnjem ratu pobedili austrijske carske trupe pod nadvojvodom Leopoldom, koji je izgubio najmanje 10.000 ljudi.

1785 – Londonski proizvođač kočija Lionel Lukin patentirao jeprvi čamac za spašavanje.

1789 – U Francuskoj je konfiskovana imovina katoličke crkve,što je bio prvi težak udarac katoličkoj crkvi u njenoj istoriji.

1815 – Rođen je engleski matematičar Džordž Bul, osnivač simboličke logike i „Bulove algebre”, koja je imala presudan značaj za razvoj kompjutera. Značajni su njegovi radovi „Istraživanje zakona mišljenja” i „Matematička analiza logike”.

1841 – Revoltirani britanskom okupacijom Kabula, Avganistanci su masakrirali 24 britanska oficira, što je izazvalo drugi Avganistanski rat.

1906 – Rođen je Lukino Viskonti, jedan od najznačajnijih italijanskih filmskih režisera, koji je filmom „Zemlja drhti” (1948) označio početak italijanskog neorealizma („Bele noći”, „Roko i njegova braća”, „Gepard”, „Sumrak bogova”, „Smrt u Veneciji”, „Nevino”).

1917 – Britanski ministar inostranih poslova Artur Džejms Balfur objavio je Deklaraciju, poznatu kao Balfurova deklaracija, o osnivanju jevrejske države u Palestini.

1930 – Haile Selasije I krunisan je za cara Etiopije.

1938 – Mađarska je anektirala južnu Slovačku, priključivšise rasparčavanju Čehoslovačke nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma u septembru.

1950 – Umro je engleski dramski pisac, novinar i kritičar irskog porekla Džordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo je pisanjem romana i pozorišnih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozorišnim delima. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1925. („Kandida”, „Zanat gospođe Voren”, „Major Barbara”, „Pigmalion”).

1953 – Pakistanski parlament je proglasio Islamsku republiku Pakistan.

1956 – Mađarska vlada je odbacila članstvo u Varšavskom paktu i zatražila pomoć UN zbog napada sovjetskih trupa; ŠSR je stavio veto u Savetu bezbednosti UN na zahtev zapadnih sila da se razmotri kriza u Mađarskoj.

1964 – U Saudijskoj Arabiji je svrgnut kralj Saud, a za novog kralja proglašen je princ Fejsal.

1978 – Dvojica sovjetskih kosmonauta Jurij Romanenko i Georgij Grečko vratila su se na Zemlju sa svemirske stanice „Saljut 6″ nakon 139 dana i 14 časova, što je bio novi rekord boravka u vasioni.

1994 – Više od 430 ljudi poginulo je u požaru posle eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnom Egiptu.

1995 – Vrhovni sud Argentine doneo je odluku o ekstradiciji nacističkog oficira Eriha Pribkea Italiji, gde je optužen za ratne zločine tokom Drugog svetskog rata.

1998 – Uragan „Mič”, koji je harao kroz Centralnu Ameriku sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno u Hondurasu i Nikaragvi, a najmanje 9.000 ljudi je poginulo.

1999 – Crna Gora je uvela nemačku marku kao paralelnu valutu uz jugoslovenski dinar.

2001 – Posle više od pola veka u škole u Srbiji ponovo je uvedena veronauka.

2003 – Sveštenik Kenon V. Džin Robinsonimenovan je za biskupa američke Episkopalne crkve. On je prvi sveštenik koji je javno priznao da je homoseksualac.

2003 – Umrla je Kristabel Bilenberg (94), britanska književnica, autorka knjige „Prošlost sam ja”Do, memoara o opstanku u nacističkoj Nemačkoj.

2004 – Na predsedničkim izborima u SAD ponovo je izabranrepublikanac Džordž Buš.

2004 – Umro je šeik Zajed Ben al Nahajan (90), osnivač iistorijski lider Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je tom zemljom vladao od 1971. godine.

2007 – Umro je čuveni ruski koreograf i rukovodilac Državnog akademskog ansambla narodnih igara Igor Mojsejev. Dobitnik je brojnih sovjetskih odlikovanja ali i nekih zemalja sveta, među kojima je i medalja Mocarta kojom ga je odlikovao UNESCO.

2008 – Umro je Džon Dejli producent 13 filmova koji su dobili Oskara, među kojima su „Vod” Olivera Stouna, „Poslednji kineski car” Bernarda Bertolučija i „Priviđenja” Roberta Altmana.