Počela izgradnja Svetosavskog doma u Beogradu – 1889. godina

Na mestu izgradnje Svetosavskog doma, u Dušanovoj ulici 13 nalazile su se ruševine zgrade poznate kao Pirinčana.

Bio je to karavan-saraj Mehmed-paše Sokolovića sa bezistanom. U XVIII veku adaptiran je i pretvoren u boravište austrijskog komandanta Beograda, princa Eugena Savojskog.

Izrada projekta Svetosavskog doma poverena je arhitekti Jovanu Ilkiću.

Kamen-temeljac položen je 10. avgusta 1889. godine. Bio je to prvorazredni društveni događaj, koji su svojim prisustvom uveličali predstavnici dvora, crkve, države i najviđeniji Beograđani.

Gradnja je trajala nešto više od godinu dana. Dom je svečano otvoren 1. oktobra 1890. godine.

Osim Društva svetog Save, ovu zgradu su tokom godina koristili Prva beogradska gimnazija, bolnica Srpskog crvenog krsta, Četvrta ženska gimnazija, Viša pegagoška škola, a danas u njoj radi Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu.

 

Ostali događaji na današnji dan:

955 – Vojska nemačkog cara Ota I potukla je Mađare u bici kod Lehfelda, otklonivši opasnost mađarske invazije.

1627 – Francuski kardinal Rišelje je na čelu kraljevskih trupa počeo opsadu La Rošela, uporišta hugenota – francuskih protestanata. La Rošel je pao u oktobru 1628, posle 14 meseci opsade.

1675 – Po nalogu kralja Čarlsa II, položen je kamen- temeljac Kraljevske opservatorije u južnom londonskom predgrađu Griniču. Zadatak opservatorije bio je da izučavanjem položaja zvezda pomaže navigaciji. Prvi kraljevski astronom bio je Džon Flemstid.

1792 – U Parizu je više od 1.000 ljudi poginulo u jurišu mase na kraljevsku palatu Tiljerije, gde su gnevni građani masakrirali kraljevu Švajcarsku gardu. Uhapšen je kralj Luj XVI i ukinuta je monarhija.

1810 – Rođen je italijanski državnik Kamilo Benso Kavur. Kao premijer Pijemonta (1852) pod Vitoriom Emanuelom II modernizovao je vojvodstvo i bio ključna ličnost u pokretu za ujedinjenje Italije pod Savojskom dinastijom.

1842 – Velika Britanija donela je zakon kojim je ženama i deci mlađoj pod 10 godina zabranjen rad u podzemnim rudnicima.

1846 – U Vašingtonu je osnovan centar za naučna istraživanja “Smithsonian Institution”. Ta, danas najveća ustanova te vrste u svetu, ustanovljena je po oporuci britanskog naučnika Džejmsa Smitsona koji je umro 1829, a svoj imetak od preko 100.000 funti zaveštao SAD.

1878 – Srpski knez Milan Obrenović izdao je ukaz o “ustrojstvu Vojnog muzeja” radi prikupljanja i čuvanja trofeja iz ratne istorije. Muzej je smešten u prepravljenu džamiju na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave na Kalemegdanu.

1878 – Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor Bajić. Osnovao je prvu muzičku školu u Novom Sadu i pokrenuo “Srpski muzički list” (opera “Knez Ivo od Semberije”, zbirka solo pesama “Pesme ljubavi”, horske pesme).

1895 – U “Kraljičinoj palati” u Londonu izveden je prvi promenadni koncert, kojim je dirigovao Henri Vud. On je ostao glavni organizator britanskog godišnjeg festivala klasične muzike “Proms” do 1940.

1904 – Ruska flota pretrpela je u rusko-japanskom ratu teške gubitke u borbi s japanskim ratnim brodovima, pri pokušaju da se probije iz blokirane luke Port Artur.

1913 – U Bukureštu je potpisan mir između Bugarske i balkanskih saveznika Grčke, Rumunije, Srbije i Crne Gore, kojim je okončan Drugi balkanski rat. Bukureštanskim mirom Makedonija je podeljena između Bugarske, Grčke i Srbije, a Rumunija je dobila deo Dobrudže.

1914 – Francuska je, na početku Prvog svetskog rata, objavila rat Austro-Ugarskoj.

1920 – U Sevru, predgrađu Pariza, potpisan je posle Prvog svetskog rata mirovni ugovor Turske i članica Antante kojim je Turska lišena mnogih teritorija Otomanskog carstva. Ugovor je izazvao veliko ogorčenje u Turskoj čija Skupština je odbila da ga ratifikuje.

1945 – Japan je u Drugom svetskom ratu saveznicima ponudio da se preda, pod uslovom da car Hirohito zadrži presto.

1964 – Papa Pavle VI doneo je svoju prvu encikliku o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama, nehrišćanskim verskim zajednicama i o spremnosti na dijalog sa svima koji to žele.

1990 – Šefovi arapskih država su većinom glasova (12 za, osam protiv) osudili iračku okupaciju Kuvajta. Irački predsednik Sadam Husein pozvao je muslimane da počnu “džihad” (sveti rat) protiv stranih trupa i korumpiranih arapskih vođa.

1998 – Princ Al-Muhtadi Bila, stariji sin brunejskog sultana Hasana Bolkije, jednog od najbogatijih ljudi sveta, proglašen je naslednikom prestola.

1999 – Islamski gerilci proglasili su rusku pokrajinu Dagestan nezavisnom državom i pozvali na “sveti rat” (džihad) za oslobođenje.

2001 – U napadu pobunjenika iz pokreta UNITA na putnički voz južno od Luande, ubijeno je 250 ljudi. To je bio jedan od najkrvavijih incidenata u građanskom ratu u Angoli.

2003 – Uz pomoć specijalne veze između Zemlje i Međunarodne svemirske stanice, venčali su se ruski kosmonaut Jurij Maljenšenko koji je bio u orbiti, na oko 400 kilometara iznad Novog Zelanda, i Jekaterina Dmitrijeva koja je bila u svemirskom centru u Hjustonu. To je prvo svemirsko venčanje u istoriji čovečanstva.

2004 – Libija je pristala da isplati 35 miliona dolara kao kompenzaciju porodicama oko 160 žrtava ne-američkog porekla koje su poginule u bombaškom napadu na jedan noćni klub u zapadnom Berlinu 1986. godine.