Početak stvaranja Evropske unije, potpisan ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik – 1951. godina

Pokušaji da se ujedine disparatne nacije Evrope su se dešavali konstantno kroz istoriju kontinenta još od propasti Rimskog carstva. Mnogo kasnije, tokom 19. veka - carinske unije pod Napoleonom i osvajanja nacističke Nemačke '40. godina dvadesetog veka su imala samo trenutno postojanje.

S obzirom na izvorne jezičke i kulturne različitosti u Evropi, ovi pokušaji obično su podrazumevali vojno potčinjavanje nevoljnih i neposlušnih nacija, što bi potom dovelo do nestabilnosti i konačnog neuspeha. Jedan od prvih predloga za mirno ujedinjenje kroz saradnju i jednakost članstva dao je začetnik pacifizma Viktor Igo. Nakon katastrofalnog Prvog, a zatim i Drugog svetskog rata, pokretačka snaga za osnivanje Evropske unije (odnosno onoga iz čega će se ona potom razviti) značajno je porasla, vođena željom da se Evropa obnovi i spreči mogućnost da se takvi užasi rata ikada ponove. Evropska zajednica za ugalj i čelik je bila inicijalna kapisla za dalje ujedinjenje Evrope.

Evropska zajednica za ugalj i čelik je preteča Evropske unije, a nastala je na temelju Šumanova plana u sklopu kojeg je 1950. godine predloženo stvaranje ovlašćenja nad industrijom uglja i čelika posleratne Francuske i Nemačke, te drugih država koje su htele da im se priključe.

Potpisivanjem Ugovora o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik, 18. aprila 1951. godine u Parizu, Belgija, Holandija, Luksemburg, Italija, Nemačka i Francuska uspostavile su zajednički okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, te autonomni sistem institucija koji će time da upravljaju narednih 50 godina. Prema tom Ugovoru taj rok je istekao 23. jula 2002, čime je ova zajednica prestala da postoji. Iako je ova zajednica bila ograničena na samo dve industrijske grane, njeno je postojanje imalo značajan uticaj na privredni i politički razvoj u Evropi u drugoj polovini 20. veka.

Prva carinska unija, koja se izvorno zvala Evropska ekonomska zajednica, osnovana je Rimskim ugovorom 1957, a implementirana 1. januara 1958. Kasnije se promenila u Evropsku zajednicu, koja je sada „prvi stub” Evropske unije. EU se razvila od trgovačkog sistema do ekonomskog i političkog partnerstva.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1480. Rođena je Lukrecija Bordžija, mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse, vanbračna ćerka pape Aleksandra VI.

1797. Rođen je francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, osnivač i prvi predsednik Treće republike od 1871. do 1873. godine.

1820. Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Zupe, autor popularnih opereta – “Laka konjica”, “Bokačo”, “Lepa Galateja”, “Fatinica”.

1882. U Londonu je rođen američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski, osnivač Američkog simfonijskog orkestra.

1906. Od zemljotresa u San Francisku poginulo je više od hiljadu ljudi, a oko 200.000 ostalo je bez kuća.

1909. U Vatikanu je beatifikovana francuska heroina iz 15. veka Žana D’Ark – Jovanka Orleanka. Kanonizacija je izvršena 1920.

1922. Umro je pisac i političar Svetomir Nikolajević, profesor Velike škole, član Srpske kraljevske akademije, premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova (1894). Jedan je od osnivača Radikalne stranke.

1936. Umro je italijanski kompozitor Otorino Respigi (“Gregorijanski koncert” za violinu i orkestar, simfonijske poeme “Rimske pinije”, “Rimske fontane”, “Rimski praznici”, više opera).

1942. Američki avioni u Drugom svetskom ratu prvi put su bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.

1946. Zvanično je raspuštena Liga naroda, a njena imovina preneta je na novoosnovane Ujedinjene nacije.

1946. SAD su priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vodjstvom Josipa Broza Tita.

1954. Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I, postao je premijer i vojni guverner Egipta.

1955. Umro je nemački naučnik Albert Ajnštajn, tvorac Teorije opšteg relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. živeo je u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921. godine.

1955. U indonežanskom gradu Bandungu počela je afroazijska konferencija 29 zemalja čiji su principi postali osnova Pokreta nesvrstanih kao alternative vojnim blokovima – NATO-u i Varšavskom ugovoru.

1956. Raspušten je Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim je dominirao Sovjetski savez.

1980. Južna Rodezija je pod nazivom Zimbabve postao 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti, glavni grad Solzberi je dobio novi naziv: Harare.

1983. Od eksplozije automobila-bombe kojim je samoubica prodro u Ambasadu SAD u Bejrutu, poginule su 63 osobe, a više od stotinu je ranjeno.

1994. Počeo je građanski rat u Ruandi.

1996. U Kairu je poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.

1996. Više od 100 libanskih izbeglica je poginulo u napadu izraelske artiljerije na izbeglički logor.

1999. SR Jugoslavija je, u vreme napada NATO zbog Kosova, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom.

2004. Umro je Ratu Sir Kamisese Mara, osnivač države Fidži.