Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio Brazil – 1500. godina

Pedro Alvares Kabral je bio portugalski istraživač i pomorac, koji je 22. aprila 1500. godine prvi otkrio Brazil. Rođen je u Belmonteu u Portugalu, kao treći sin Fernana Kabrala, guvernera jedne provincije u Portugalu. Majka mu je pripadala potomcima prvog portugalskog kralja.

Portugalski kralj Manuel I smatrao je da Pedro treba da nastavi rad Vaska da Game, pa mu je dao zadatak da dođe do Indije i uspostavi stalne trgovačke odnose. Dobio je i zadatak da pokrsti stanovništvo na bilo koji način, pa i korištenjem sile. Pošto su se nadali uspostavi trgovačkih odnosa, trgovci iz Firence su kao svoj doprinos ekspediciji opremili brodove. Ekspediciji su se priključili i sveštenici. Ekspedicija se sastojala od 13 brodova i 1500 ljudi. Među kapetanima brodova bili su Bartolomeo Dijas, Pero Vaz de Kaminja, Sančo de Tovar i Nikolau Koeljo. Vasko da Gama je dao potrebne upute za tu ekspediciju.

Flota je isplovila 9. marta 1500. iz Lisabona. Do Zelenortskih ostrva je plovio uz afričku obalu. Nakon Zelenortskih ostrva došlo je do oluje. Jedan od kapetana flote je bio prisiljen da se sa svojim brodom vrati u Lisabon. Kabral je odlučio da izbegne oluju u Gvinejskom zalivu, pa je nastojao da plovi u jugozapadnom smeru. Došli su 22. aprila 1500. do Brazila. Kabral se iskrcao 23. aprila. Celu flotu su usidrili u luci Porto Seguro. Kabral je zaključio da novootkrivena zemlja leži istočno od linije iz Tordesiljasa, po kojoj je papa podelio svet na španski i portugalski. Mislio je da je to neko ostrvo, pa je novoj zemlji dao ime Ostrvo pravog krsta. Ostrvo je proglasio portugalskim posedom. Odmah je poslao jedan brod sa kapetanom Gasparom di Lemosom u Portugal da javi tu važnu vest.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1451 – Rođena je kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. Sa mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač je španske države. Bila je pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

1529 – U Saragosi je potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1724 – Rođen je jedan od najvećih svetskih mislilaca, nemački filozof Imanuel Kant čije je delo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju (“Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma”, “Kritika rasudne snage”, “Opšta istorija prirode i teorije neba”).

1766 – Rođena je francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Knjigom “O Nemačkoj” dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

1838 – Britanski brod “Sirijus” prvi je prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo je 18 dana i deset časova.

1870 – Rođen je Vladimir Iljič Uljanov – Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

1881 – Rođen je ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen je u Oktobarskoj revoluciji nakon čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

1904 – Rođen je američki nuklearni naučnik Robert Openhajmer. Tokom drugog svetskog rata vodio je laboratoriju u Las Alamosu u kojoj se istraživala proizvodnja atomske bombe.

1915 – Nemačka vojska je u prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, koji je dobio naziv iperit.

1916 – Rođen je američki violinista Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinističkih virtuoza 20. veka. Debitovao je u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

1933 – Umro je engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju “Rols-Rojs”.

1944 – Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona “Spitfajer”.

1969 – Britanac Robin Noks-Džonston uplovio je u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje je trajalo 312 dana.

1975 – U Hondurasu je vojnim pučem smenjen predsednik general Osvald Lopez Arelano.

1990 – Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila je Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran je za predsednika Predsedništva Hrvatske. Nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFR Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman je postao predsednik Republike Hrvatske.

1992 – U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo je oko 200 ljudi.

1994 – Umro je Ričard Nikson, predsednik SAD od 1969. Povukao se 1974, pre isteka drugog mandata zbog umešanosti u aferu “Votergejt”.

1995 – Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale su izbeglički kamp Kibeho u kojem su bili smešteni pripadnici plemena Hutu i pobile oko 2000 ljudi.

1997 – Peruanska vojska uspela je da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i da oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta “Tupak Amaru”. U akciji je poginuo jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.

1999 – U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je rezidencija predsednika Slobodana Miloševića. Rezidencija je prethodno bila ispražnjena.

2003 – Umrla je Felis Brajant američki tekstopisac, koja je kooautor velikih hitova “Wake Up Little Susie” i “Bye Bye Baby” koje su izvodili “Everly Brothers”.

2004 – Oko 3.000 ljudi je poginulo i ranjeno u Severnoj Koreji kada su se na železničkoj stanici u blizini grada Rjongčona sudarila dva voza koja su transportovala gorivo.

2011 – U sukobima hrišćana i muslimana u severnom, muslimanskom delu Nigerije, poginulo je 246 osoba, posle izbora na kojima je za predsednika države izabran hrišćanin Gudlak