Poslednja erupcija Vezuva dogodila se za vreme Drugog svetskog rata – 1944. godina

Na današnji dan 1944. godine započela je do sada posednja velika vulkanska erupcija Vezuva. Zanimljivo je da su se upravo u to vreme u Italiji vodile teške bitke između nemačkih i savezničkih snaga.

 

Naime, od januara do maja te godine trajala je Bitka za Monte Kasino, kod poznatog benediktinskog samostana smeštenog oko 100 kilometara severozapadno od Vezuva.

Oko mesec dana pre erupcije Vezuva saveznici su na samostan Monte Kasinu bacili preko hiljadu tona bombi. Dve nedelje kasnije film Kasablanka osvojio je u Holivudu Oskara za najbolji film. Nemci su u Italiji pokušavali da zadrže poznatu liniju Gustav, koja je presecala Apeninsko poluostrvo, otprilike između Napulja i Rima.

Erupcija Vezuva je na današnji dan uništila sela San Sebastiano al Vezuvio, Masa di Soma, Otaviano, kao i deo sela San Đorđio a Kremano. Dvadeset i šest ljudi je poginulo, a hiljade su ostale bez domova.

U trenutku erupcije američki bombarderi tipa B-25 Mitčel bili su pozicionirani ispod Vezuva, na području Pompeja. Vrući materijal nastao vulkanskom erupcijom uništio je između 75 i 88 bombardera. Pripadnici ratnog vazduhoplovstva američke vojske fotografirali su erupciju Vezuva s zemlje i iz vazduha pa je ostao sačuvan znatan broj fotografija.

Ostali događaji na današnji dan:

1229 – Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se tokom Šestog krstaškog rata za kralja Jerusalima.

1584 – Umro je Ivan IV (Grozni), prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, a nadimak Grozni je dobio zbog okrutnosti prema bojarima. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584, radi jačanja trgovine sa Zapadnom Evropom, izgradio je grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more.

1768 – Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern koji je romanima “Sentimentalno putovanje” i “Tristram Šendi” znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući “tok misli” svojih junaka anticipirao je neke oblike proze 20. veka, te se smatra prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.

1780 – Rođen je Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio se za autonomiju Srbije u okviru Otomanskog carstva (1830) i za naslednu titulu kneza. Posle ustanka, borbu za autonomiju je vodio diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Otomanskim carstvom. Monopolom nad izvozom postao je jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.

1848 – U Milanu je zbog pobune protiv Austrije austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

1871 – Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju – Parisku komunu čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani “komunari”, stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugušena krajem maja.

1913 – U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

1921 – Boljševici su vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti, zahtevajući ekonomske reforme.

1922 – Britanske kolonijalne vlasti osudile su vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

1948 – Sovjetska vlada je opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne. To je bio prvi javni znak razilaženja između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina.

1956 – U emigraciji u SAD umro je Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete su u Srbiju 1991.

1962 – Potpisan je Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od kolonijalne vlasti Francuske.

1965 – Tokom leta vasionskog broda “Vashod 2” sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao je iz letelice i postao prvi čovek koji je “prošetao” svemirom.

1965 – U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. oficirskom pobunom.

1967 – Brod “Tori kanjon” ispustio je 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.

1970 – General Lon Nol izveo je državni udar u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk bio u poseti Moskvi.

1980 – Umro je nemački filozof Erih From čije delo se zasniva na humanističkim tradicijama marksizma. Analizom uzroka ljudskog samootuđenja stekao je široku popularnost psihoanalitičara i humaniste. Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao “jugoslovenski put u socijalizam” (“Bekstvo od slobode”, “Čovek za sebe”, “Zdravo društvo”, “Marksova koncepcija čoveka”).

1983 – U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj maja 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, a abdicirao u junu 1946, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

1993 – Srpske snage su u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje UN za Srebrenicu i izvele jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

1994 – Bosanska vlada i Hrvatska potpisale su u Vašingtonu, u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona, sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je 1996, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1999 – Kosovski Albanci potpisali su na pregovorima u Rambujeu kod Pariza mirovni sporazum, dok je srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Šest dana kasnije NATO snage počele su napad iz vazduha na SR Jugoslaviju.

2000 – U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život je izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona je ostalo bez domova.

2004 – Međunarodni tribunal osudio je penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije (JNA) Miodraga Jokića na sedam godina zatvora zbog artiljerijskog gađanja Dubrovnika decembra 1991. godine.

2008 – Umro je britanski pisac naučne fantastike Artur Klark, autor više od stotinu knjiga o svemiru, među kojima i “2001: Odiseja u svemiru”, nauci i budućnosti. Dobitnik je najznačajnih nagrada u toj oblasti (“Hjugo” i “Nebjulu”).