Potpisan Rapalski sporazum između kraljevine SHS i Italije – 1920. godina

Rapalski sporazum je međudržavni sporazum između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kojim je rešeno tzv. jadransko pitanje - utvrđivanje posleratnih granica na istočnoj jadranskoj obali između dve kraljevine. Potpisan je 12. novembra 1920. godine u gradu Rapalu pored Đenove.

Nakon kraja Prvog svetskog rata Italijani su želeli da anektiraju područja koja su im Sile Antante obećale Londonskim ugovorom, pa su ta područja odmah nakon kraja ratnih operacija vojno okupirali. Osnivanjem južnoslovenske države i u svetlu Vilsonovih ideja o samoopredeljenju naroda, zapadne sile nisu više bile spremne udovoljiti italijanskim zahtevima, koji po mišljenju mnogih nisu bili u skladu sa skromnim ratnim doprinosom. Nakon brojnih nesuglasica i pretnji napuštanjem pariske mirovne konferencije, Italijani su pod vođstvom premijera Đovanija Đolitija odlučili rešiti spor dogovorom s južnoslovenskom stranom. Predstvnici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su takođe bili spremni na kompromis, jer je državu privredno iscrpljivala nemogućnost korišćenja okupiranih jadranskih luka, a nakon Vilsonovog poraza na izborima izgubljena je i američka podrška.

Ugovorom je Italiji predana Gorica, Gradiška, dio Kranjske, Istra, Zadar, i otoci Lošinj, Cres, Lastovo, Palagruža i Sušac; ukupno oko 10.000 km² teritorija. Rijeka je kao Slobodna Država Rijeka postala nezavisna država, usled čega je riječki duce, Gabrijele Danuncijo, objavio rat Italiji i ubrzo bio smenjen sa vlasti. Više od pola miliona Hrvata i Slovenaca našlo se izvan granica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prema poslednjem popisu stanovništva u Austro-Ugarskoj iz 1910. godine), koji će vrlo brzo biti izloženi italijanizaciji, zatvaranju slovenskih kulturnih ustanova i fašističkom teroru.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1812. Nakon povlačenja iz Moskve ostaci Napoleonovih trupa pretrpeli teške gubitke na reci Berezini.
1833. Rođen ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, jedan od „Velike petorice”, čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonijske i kamerne muzike.
1840. Rođen francuski vajar Ogist Roden, jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka.
1859. Rođen srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao više značajnih građevina, među kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu.
1866. Rođen kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, prvi predsednik Kine nakon zbacivanja dinastije Mandžu 1911. 1905. osnovao Saveznu ligu iz koje je nastala politička stranka Koumintang. Nakon njegove smrti 1925. vođstvo stranke preuzelo desno krilo na čelu s Čang Kaj Šekom.
1918. Proglašena prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I.
1927. Lav Bronštejn Trocki, jedan od lidera „leve opozicije” u partije, isključen iz boljševičke partije, a Staljin postao neprikosnoven lider SSSR. Trocki interniran u Alma Atu, potom 1929. prognan iz zemlje, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.
1933. Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila izbore i preuzela vlast u Nemačkoj.
1942. Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji i zarobila najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika.
1944. U fjordu Tromzo na severu Norveške saveznici u Drugom svetskom ratu potopili “Tirpic”, poslednji velik ratni brod nacističke Nemačke.
1948. Japanski sud za ratne zločine osudio na smrt bivšeg premijera, generala Hideki Tođoa i još 6 japanskih vođa u Drugom svetskom ratu.
1955. Umro hrvatski pesnik Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti.
1956. Beogradsko pozorište „Atelje 212″ u adaptiranom delu zgrade „Borbe” izvelo prvu predstavu, „Faust” Johana Volfganga Getea.
1969. Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika staljinizma u romanu „U prvom krugu”. Ukazom Vrhovnog sovjeta 1974. proteran iz SSSR.
1970. U snažnom ciklonu i visokim talasima u Bangladešu život izgubilo najmanje 200.000 ljudi.
1974. Južna Afrika suspendovana iz Generalne skupštine UN zbog politike aparthejda.
1977. Jedan od osnivača i vođa zapadnonemačke levičarske terorističke organizacije „Bader-Majnhof” Ingrid Šubert izvršila samoubistvo u zatvorskoj ćeliji.
1981. Američki spejs-šatl „Kolumbija” drugi put poleteo u orbitu oko Zemlje, postavši prva svemirska letelica koja je upotrebljeno po drugi put.
1989. Umrla španska revolucionarka Dolores Ibaruri, legendarna La Pasionarija, predsednica Komunističke partije Španije od 1960. Pripisane joj reči „No pasaran”, parola pod kojom su republikanci u Španskom građanskom ratu branili Madrid od fašista. Posle pada Republike provela 38 godina u inostranstvu, najviše u SSSR. Vratila u Španiju 1977. i postala član Parlamenta.
1995. Potpisan Erdutski sporazum kojim se teritorija Sremsko-baranjske oblasti, deo samoproklamovane Republike Srpske Krajine, utvrđuje kao deo Republike Hrvatske. Sporazumom predviđen jednogodišnji period pod međunarodnom upravom.
1999. Na području planine Bajgora, na Kosovu, srušio se avion Svetskog programa UN za hranu tipa „ATR-42″. U nesreći poginuli svi putnici, 21 i 3 člana posade.
2001. Jugoslovenski viceadmiral u penziji Miodrag Jokić, optužen za ratne zločine na području Dubrovnika 1991, dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.