Potpisan ugovor o stvaranju ‘Male Antante’ – 1920. godina

Ovaj ugovor podrazumevao je savez Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Rumunije.

Cilj „Male Antante”, koja se oslanjala na Francusku (tada vodeću kontinentalnu silu u Evropi), bilo je sprečavanje svakog pokušaja restauracije Habzburga u bilo kom obliku.

Sve tri zemlje (Rumunija se savezu pridružila 1921) bile su životno zainteresovane za održanje novih granica uspostavljenih posle Prvog svetskog rata.

Bojazan nije postojala toliko od obnove Austro-Ugarske koliko od mađarskog revizionizma i dolaska Habzburga na presto Mađarske.

Poslednji austrijski car Karlo Habzburški bar dva puta je pokušao da se vrati na presto u Budimpešti, poslednji put 1921, nakon čega je konfiniran na portugalsko ostrvo Madera u Atlantiku.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1385. Pobedom u bici kod Alžubarote, Portugalci su sprečili pokušaj invazije kralja Kastilje Huana I, čime je osigurana nezavisnost Portugala.

1457. Gutenbergova štamparija u Majncu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. „Majnciški psaltir” bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

1777. Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje i po njemu je nazvana jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe).

1784. Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

1867. U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.

1893. U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

1900. Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking,čime je okončan „Bokserski ustanak” u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana kao eksponenata stranih ugnjetača.

1934. U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

1941. Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Ruzvelt potpisali su „Atlantsku povelju”, kojom su se založili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjašnjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN.

1945. Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu „Misuri” u Tokijskom zalivu.

1947. Formirana je država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

1949. U Zapadnoj Nemačkoj su održani prvi izbori posle Drugog svetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke.

1956. Umro je nemački pisac Bertolt Breht, jedan odnajvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je „Prosjačkom operom”, za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl. Po povratku u Nemačku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti došli na vlast, osnovao je u tadašnjem Istočnom Berlinu čuveno pozorište „Berlinski ansambl” („Kavkaski krug kredom”, „Majka hrabrost”).

1969. Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata.

1970. SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

1980. Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na celu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

1988. Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari.

1996. Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, posle 48 godina.

2000. Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine.

2004. Umro je poljski pisac i nobelovac Česlav Miloš koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu „Zarobljeni um” donela mu je svetsku slavu i priznanje.