Na današnji dan 1919. godine, potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke i saveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.
Versajski sporazum je naziv za mirovni ugovor zaključen 28. juna 1919. u Versaju između Antante i Nemačke. Nakon Prvog svetskog rata, održana je Pariska konferencija mira (od 18. januara 1919. do 28. juna 1919. u Parizu) a mirovni ugovori zaključeni su sa svakom pobeđenom državom posebno. Ovo je bio jedan od tih ugovora.
Kako su glavne sednice konferencije odđavane u palatama Versaja, ustalio se naziv: Versajski sporazum. Glavnu reč na toj konferenciji imali su državnici velikih sila Antante, a zastupano je 27 država iz Antantine koalicije.
Nemačka je u skladu sa ovim ugovorom morala priznati da je isključivi krivac za Prvi svetski rat, pristati da se Alzas i Lorenu vrate Francuskoj, da se u severnom Šlezvigu provede plebiscit, da se neki pogranični gradovi vrate Belgiji, da se u području Sara uspostavi 15-godišnja uprava Lige naroda i nakon toga provede plebiscit o njenoj konačnoj pripadnosti Nemačkoj ili Francuskoj. Nadalje, Nemačka je morala priznati pripajanje poljskih područja novostvorenoj državi Poljskoj i priznati joj preko koridora izlaz na Baltičko more prema luci Gdanjsk. Nemačke kolonije i nemačka imovina u tim kolonijama pripali su najvećim delom Velikoj Britaniji, a zatim Francuskoj, Japanu, Belgiji, Portugaliji, Južnoafričkoj Uniji i Australiji.
Nemačka je od početka 1929. godine morala platiti ratne odštete u iznosu od 5 milijardi dolara, a ostalo, što je trebalo naknadno utvrditi, isplatiti u 30 godina. Osim toga, zbog šteta koje je nanela podmorničkim ratom, Nemačka je morala isporučiti pobedničkim državama gotovu svu svoju trgovačku mornaricu i za te države svake godine proizvoditi utvrđeni broj novih brodova. Nije smela uvoziti ni izvoziti oružje, nije smela imati podmornice, a radi vojske mogla je držati samo 104.000 vojnika u kopnenim i 15.000 vojnika u mornaričkim postrojenjima.
Uz poništenje prijašnjih ugovora, Nemačka je morala priznati novonastale države u Evropi i obvezati se da neće pripojiti Austriju.
Ostali događaji na današnji dan:
1098 – Krstaši su u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.
1389 – U bici na Kosovu polju Turci su pobedili srpsku vojsku i obezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija je potom postala turska vazalna država, a njeno osvajanje završeno je 1459. kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.
1491 – Rođen je engleski kralj Henri VIII, koji je tokom vladavine (od 1509) proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se sa papom koji nije hteo da poništi njegov brak sa jednom od šest žena i proglasio se za poglavara novoosnovane Anglikanske crkve (1534).
1577 – Rođen je flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegove velike kompozicije smatraju se najvećim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha (“Poslednji sud”, “Venera”, “Parisov sud”, “Otmica Leukipovih kćerki”).
1629 – Mirom u Aleu okončana je pobuna hugenota (protestanata) u Francuskoj, ali time nisu okončani njihovi progoni, koji su imali vrhunac u “Bartolomejskoj noći” 1572. kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno preko 20.000 njihovih pristalica. Punu ravnopravnost sa katolicima oni su stekli tek nakon Francuske revolucije.
1712 – U Ženevi je rođen francuski pisac i filozof Žan Žak Ruso, čije je delo bilo inspiracija Francuske revolucije i imalo značajan uticaj na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka (“Emil – ili o vaspitanju”, “Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima”, “Pismo Dalamberu”, “Ispovesti”).
1867 – Rođen je italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca 20. veka (“Šest lica traže pisca”, “Đakomino”, “Henri IV”).
1873 – Rođen je francuski hirurg i biolog Aleksis Karel, čije je delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1912.
1874 – Umro je srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade kneževine Srbije (1861-67). Njegovo delo “Načertanije” (1844) je prvi nacionalni program Srbije nakon oslobođenja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata.
1902 – SAD su kupile od Francuske za 40 miliona dolara koncesiju za gradnju Panamskog kanala.
1914 – Pripadnik organizacije “Mlada Bosna” Gavrilo Princip ubio je u Sarajevu austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. To je bila varnica za početak Prvog svetskog rata.
1919 – Potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke i saveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.
1921 – Donet je Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Vidovdanski ustav) kojim je novonastala država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević.
1948 – Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija (Informbiro). To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale su do 1955.
1950 – Amerikanci su pobedili Engleze sa 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.
1950 – Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan “Auto put bratstvo-jedinstvo”, u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.
1956 – U poljskom gradu Poznanj ugušena je pobuna radnika uz veliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.
1960 – Osnovan je Univerzitet u Novom Sadu.
1976 – Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu su posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.
1977 – Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva (“Metamorfoze”, “Autoportret”).
1981 – U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule su 74 osobe, među kojima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana ajatolah Mohamed Hosein Behešti.
1989 – Na Gazimestanu, na Kosovu obeležena je 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića kojim je počeo meteorski uspon ovog srpskog političara.
1992 – U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije (DEPOS) u Beogradu, ispred zgrade Skupštine SRJ počeo je Vidovdanski sabor. Učesnici dotada najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali su ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Narodne Skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa.
1997 – Kubanski i argentinski forenzičari pronašli su šest kostura u blizini bolivijskog grada Valgranda. Kasnije je utvrđeno da su među njima i ostaci legendarnog vođe gerile Ernesta “Če” Gevare.
2001 – Bivši predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošvić izručen je Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. Milošević je 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1991-92. i BiH 1992-95. i na Kosovu 1999.
2001 – Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon, jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade za životno delo (1988) Američkog instituta za film (“Spasite tigra”, “Neki to vole vruće”).