Predstavljan je prvi revolucionarni PC – 1981. godina

Zanimljivo je da IBM PC nije bilo prvi personalni računar. Štaviše, godinu dana pre njegovog predstavljanja na tržište je izašlo više od 50 kućnih kompjutera raznih proizvođača!

Na današnji dan 1981. godine kompanija IBM (International Business Machines) predstavila je računar koje će promeniti svet. Bio je to IBM-ov model PC (Personal Computer), čija će kratica do danas ostati simbol za personalni kompjuter.

Zanimljivo je da IBM PC nije bilo prvi personalni kompjuter. Štaviše, godinu dana pre njegovog predstavljanja na tržište je izašlo više od 50 kućnih računara raznih proizvođača!

Isto tako, IBM PC nije bio ni najsnažnije kućni kompjuter. Naime, iako je koristio 16-bitni procesor, imao je hard disk od samo 8-bita. Upravo to se pokazalo genijalnom strategijom, jer su periferni uređaji koji su radili na 16-bita bili u to doba preskupi. Naprotiv, postojala je ogromna ponuda 8-bitne preiferije i to po povoljnim cenama.

IBM PC imao je dobru kombinaciju Intelovog 8088 procesora, Microsoftovog DOS-a i 8-bitne modularne periferije.

Zanimljivo je da je Gejtsov „Majkrosoft” razvio DOS (Disk Operating System) upravo za IBM PC. Genijalna je bila tačka ugovora koja je „Majkrosoftu” omogućavala paralelni razvoj DOS-a za široku prodaju, bez obaveza prema IBM-u. Taj paralelni sastav dobio je naziv MS-DOS i postao je kasnije slavan.

Manji proizvođači počeli su da kopiraju IBM PC koristeći Intelove procesore i „Majkrosoftov” MS-DOS. Međutim, kod IBM PC-a bilo originalno bio je njegov BIOS (Basic Input/Output System), ali i njega su ostali proizvođači uspeli da kopiraju reverznim inženjeringom.

Kopije su dobile opštepoznato ime PC i u svega nekoliko godina potpuno su istrebili konkurenciju na području poslovnih kućnih računara. Preživeo je samo „Epl”, dok su gotovo svi ostali kompjuteri bili sa IBM PC-kompatibilni.

 

Ostali događaji na današnji dan:

450. Englezi u Stogodišnjem ratu Francuzima predali lučki grad Šerbur, čime je francuski kralj Šarl VII završio osvajanje Normandije.

1503. Rođen danski kralj Kristijan III. Na presto došao 1534, tokom građanskog rata protestanta i katolika. Kao pobornik Reformacije ustanovio Luteransku crkvu u Danskoj.

1687. Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga Vilhelma Badenskog u odlučujućoj bici kod Mohača pobedila tursku vojsku Mohameda IV.

1759. Ruske trupe generala Saltikova i austrijske pod Landonom u bici kod Kunersdorfa, u Sedmogodišnjem ratu, porazile prusku armiju, koju je predvodio kralj Fridrih II Veliki. Drezden pao u austrijske ruke.

1813. Austrija objavila rat Napoleonu.

1827. Umro engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk, pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao zbirkama “Pesme iskustva” i “Pesme nevinosti”, a kao slikar poznat po 21 ilustraciji za “Knjigu o Jovu” i ilustracijama Čoserovih “Kanterberijskih priča”.

1848. Umro engleski inženjer i izumitelj Džordž Stivenson. Razvio i unapredio konstrukciju parne lokomotive, a njegova lokomotiva “Rokit” 1825. vukla prvi putnički voz u svetu na pruzi Stokton-Darlington. U Njukaslu 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

1849. Austrijska vojska uz pomoć Rusije ugušila Mađarsku revoluciju, nacionalni lider Lajoš Košut napustio zemlju.

1898. Potpisivanjem protokola kojim je Španija ustupila SAD Kubu i Portoriko završen Špansko-američki rat. SAD istovremeno anektirale Havaje.

1900. Umro austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka osvojio 1886. pobedom Johanesa Cukertorta, 10:5, uz pet remija. 1889. objavio “Udžbenik modernog šaha”.

1914. Velika Britanija u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1914. Počela Cerska bitka, završena 20. avgusta pobedom srpske vojske nad austrougarskom. Prva srpska i saveznička pobeda u I svetskom ratu.

1922. Umro irski političar Artur Grifit, jedan od osnivača nacionalnog republikanskog pokreta Šin fejn 1905. 1921. predvodio delegaciju koja je s Velikom Britanijom zaključila sporazum o nezavisnosti Irske, 1922. izabran za prvog predsednika Irske Republike.

1925. Rođeni britanski blizanci Noris i Ros Mekverter, koji su osnovali Ginisovu knjigu rekorda. Rosa 1975. ubio pripadnik Irske republikanske armije.

1944. Proradio prvi naftovod pod morem, kojim je ispod Lamanša nafta isporučivana savezničkim snagama u Francuskoj. Kroz naftovod dnevno prolazilo 700 tona nafte.

1955. Umro nemački pisac Tomas Man, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Po dolasku nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao u Švajcarsku, a 1939. u SAD.

1960. SAD lansirale prvi komunikacijski satelit Eho 1.

1970. U okviru nove istočne politike, kancelar Nemačke Vili Brant u Moskvi potpisao sporazum kojim su se Zapadna Nemačka i SSSR odrekli sile u međusobnim odnosima i priznale postojeću granicu između dve nemačke države.

1976. Pripadnici libanske desnice, posle jednomesečne opsade i žestokih borbi, osvojili palestinski logor Tel el Zatar.

1978. Japan i Kina u Pekingu potpisali sporazum o miru i prijateljstvu.

1982. Umro američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda. Igrao u više od 80 filmova, a Oskara dobio za ulogu u svom poslednjem filmu, “Na zlatnom jezeru”.

1984. U Los Anđelesu završene 23. Olimpijske igre, na kojima je učestvovalo 140 zemalja. Reprezentacija Jugoslavije osvojila sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam bronzanih.

1985. U avionskoj nesreći boinga 747 japanske kompanije Jal, na planini Osutaka blizu Tokija preživela četvoro od 524 putnika i članova posade.

1992. SAD, Kanada i Meksiko postigli sporazum o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svetski trgovinski blok.

2000. U Barencovom moru potonula ruska nuklearna podmornica Kursk, posle dve eksplozije uzrokovane kvarom. U nesreći poginulo svih 118 članova posade.

2001. Kralj Kambodže Norodom Sihanuk parafirao zakon kojim je ustanovljen specijalni kambodžanski sud međunarodnog karaktera za suđenje bivšim vođama Crvenih Kmera za zločine protiv čovečnosti tokom vladavine od 1975. do 1979.

2001. Više od 11.000 stanovnika japanskog ostrva Okinava evakuisano pre demontiranja američke bombe teške 36 kilograma, preostale iz II svetskog rata.

2004. Umrla Džulija Čajld, kulinarska zvezda.