Predstavnici Rusije u sedištu NATO u Briselu potpisali pristupnicu Partnerstvu za mir – 1994. godina

Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmeren ka stvaranju poverenja imeđu NATO i drugih zemalja Evrope i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne saradnje i regionalne stabilnosti. Osnovan je 1994. godine, nakon pada Istočnog bloka.

Obim saradnje pritom zasebno određuje svaka država potpisnica Pojedinačnim partnerskim programom (IPP). Najčešće se radi o zajedničkim manevrima i ispunjavanju NATO standarda pri nabavci nove vojne opreme, ili se oficiri zemalja članica mogu školovati u drugim zemljama. Moguće je i učešće zemalja članica Partnerstva u mirovnim misijama NATO saveza. U slučaju pretnje napada na neku od zemalja potpisnica, predviđena je konsultacija NATO. Međutim, Partnerstvo za mir nije eksplicitni odbrambeni savez i države članice NATO mogu zasebno da odluče hoće li eventualno uputiti pomoć u odbrani.

Dvanaest zemalja koje su bile članice programa su u međuvremenu pristupile NATO paktu. Partnerstvo za mir može tako biti predvorje za ulazak u Atlantski savez, ali ima i država članica koje van svake sumnje nisu zainteresovane za članstvo u samom paktu.

Partnerstvom za mir upravlja Savet evroatlantskog partnerstva, koje se sastoji od 26 članica NATO saveza i 23 članice Partnerstva za mir.

Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su programu Partnerstvo za mir pristupile 14. decembra 2006., nakon što ih je NATO na sastanku u Rigi 29. novembra 2006. pozvao da se priključe.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1533. Turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisao je sa Austrijom ugovor o miru, nakon drugog neuspešnog pohoda na Beč.

1535. Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer. On je odbio da prizna kralja Henrija VIII za poglavara novoformirane Engleske crkve.

1757. Rođen je britanski istraživač DŽordž Vankuver, koji je plovio sa kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Vankuver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

1805. U Đenovi je rođen italijanski političar i revolucionar Đuzepe Macini, jedna od najznačajnijih ličnosti u pokretu za oslobođenje i ujedinjenje Italije.

1815. Nakon poraza kod Vaterloa Napoleon Bonaparta abdicirao je drugi i poslednji put.

1826. U Panami je, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres čiji je cilj bio ujedinjenje južnoameričkih republika.

1826. Rođen je Bogoboj Atanacković, pisac ranog srpskog romantizma, pobornik reformi Vuka Karadžića i jedan od obnovitelja srpske proze nakon oslobađanja Srbije od turske vlasti (“Dva idola”, “Bunjevka”, “Darak”, “Srpkinja”).

1874. Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894. Afrička država Dahomej je postala francuska kolonija.

1898. Rođen je nemački pisac Erih Marija Remark. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu “Na zapadu ništa novo”, koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Nemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.

1906. Rođen je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i Veneciji (“Bulevar sumraka”, “Sabrina”, “Ljubav popodne”, “Svedok optužbe”).

1914. Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se s vlasti, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je 1. decembra 1918. postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. kralj.

1940. Francuska je u Drugom svetskom ratu potpisala kapitulaciju u Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. godine primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata; general De Gol sastavio je u Londonu vladu Slobodne Francuske.

1941. Počela je operacija “Barbarosa” u Drugom svetskom ratu u kojoj su Hitlerove trupe sa više od 150 divizija napale SSSR duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora; Italija i Rumunija su objavile rat SSSR-u.

1941. Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas u kojem je pozvao narode Jugoslavije na ustanak protiv nemačke okupacije.

1965. Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

1969. Umrla je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se kao devojčica proslavila ulogom u filmu “Čarobnjak iz Oza” za koju je dobila Oskara.

1987. Umro je američki filmski glumac i igrač Fred Aster koji se proslavio u holivudskim muzičkim filmovima sa partnerkom Džindžer Rodžers.

2000. Američka svemirska letelica “Marsov osmatrač” otkrila je naznake o postojanju vode na Marsu.

2001. Nemačka je počela isplatu ratne odštete ljudima koje je nacistička vlast tokom Drugog svetskog rata držala na prinudnom radu.

2001. Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene antisekularne aktivnosti. Mesec dana kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom “Saadet”.

2003. U okviru druge svoje posete Bosni i Hercegovini poglavar Rimokatoličke crkve Jovan Pavle Drugi prvi put je posetio Republiku Srpsku.

2005. Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mesta Sant’Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom II svetskog rata.

2009. Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio je bivšeg visokog funkconera Ruande Kaliksta Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.