Preminu je Robert Bobi Fišer, svetski šampion u šahu – 2008. godina

Svetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku.

Robert Džejms „Bobi” Fišer (engl. Robert James „Bobby” Fischer; Čikago, 9. mart 1943 — Rejkjavik, 18. januar 2008) je bio velemajstor i bivši svetski šampion u šahu, koji je 1. septembra, 1972. postao prvi američki šahista koji je osvojio svetski šampionat u organizaciji Svetske šahovske federacije. Godine 1975. zvanično je izgubio titulu kada je Svetska šahovska federacija odbila njegove uslove za odbranu titule. Gari Kasparov je napisao da je od svih svetskih šampiona u šahu, jaz između Fišera i njegovih savremenika bio najveći u istoriji šaha.

Fišerova pobeda nad sovjetskim šampionom Borisom Spaskim za svetsku titulu u „meču stoleća” posmatrana je kao simbolična pobeda zapada koja je podstakla međunarodnu popularnost šaha. Njegov protivnik je portretisan, posebno u Sjedinjenim Državama, kao proizvod bezličnog, mehaničkog i represivnog sistema državne kontrole, dok je Fišer bio usamljeni genije koji je pobedio sovjetsku dominaciju. Kao nacionalnom heroju, Amerikanci su bili spremni da mu oproste neobično ponašanje i poglede, i u popularnoj kulturi on je postao simbol genija čija briljantnost je bila tako velika da ga je na kraju uništila.

Fišer nije branio svoju titulu 1975. jer nije mogao da postigne dogovor s međunarodnom šahovskom federacijom FIDE oko uslova meča. Tada je postao još povučeniji i nije igrao takmičarske mečeve sve do 1992, kada je pobedio u ponovnom meču protiv Spaskog. Takmičenje je održano u Jugoslaviji, koja je tada bila pod strogim embargom Ujedinjenih nacija. Ovo je dovelo do konflikta sa vladom Sjedinjenih Država, zbog čega se nikada nije vratio u svoju rodnu zemlju.

Nakon toga je živeo u Mađarskoj, Nemačkoj, na Filipinima i u Japanu. Tokom ovog perioda davao je sve žešće antiameričke i antisemitske izjave, uprkos svom jevrejskom poreklu. U periodu između 2004. i 2005. nakon što je njegov američki pasoš povučen, japanske vlasti su ga držale devet meseci pod pretnjom izručenja. Nakon što mu je Island zagarantovao državljanstvo, japanske vlasti su ga pustile u tu zemlju, gde je živeo sve do svoje smrti 2008.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1520 – Kralj Danske i Norveške Kristijan II (Christian) pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.

1535 – Španski konkvistador Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1654 – Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).

1689 – Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje (Charles Louis, Secondat, Montescquieu), autor kapitalnog dela “Duh zakona” u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

1778 – Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča (Sandwich).

1871 – U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I (Wilhelm) proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.

1882 – Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan Alexandre Milne), autor popularnih romana za decu “Kad smo bili vrlo mladi”, “Vini Pu”, “Kuća na Puovom uglu”, “Sad nas je šestoro”.

1904 – Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič (Arćibald Alexander Leać), poznat kao Keri Grant (Cary), sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa (Howard Hawks) i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitćcock) (“Strašna istina”, “Filadelfijska priča”, “Sever-severozapad”, “Drž’te lopova!”).

1909 – Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je 50-ih i 60-ih godina 20. veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. U tom periodu Davičo je i jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije (zbirke pesama “Višnja za zidom”, “Nastanjene oči”, romani “Pesma”, “Beton i svici”).

1919 – Francuski premijer Žorž Klemanso (Georges Clemenceau) otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1944 – Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

1974 – Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

1977 – U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli su predsednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika.

1977 – U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

1989 – Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući “sloboda”, “istina” i “ljudska prava” u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

1991 – Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji “Pustinjska oluja” i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa “skad” na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996 – Vladajuća socijalistička partija (PASOK) izabrala je Kostasa Simitisa (Costas) za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu (Papandeou) podneo ostavku.

1997 – Franc Vranicki (Franz Vranitzky) podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.

1999 – Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera (William Walker) proglasi “personom non grata” i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

2001 – SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

2002 – Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF) poznat po svojoj brutalnosti.

2003 – Na Šestom vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije (SPS) za predsednika partije ponovo je izabran haški zatvorenik Slobodan Milšević.

2005 – Evropski proizvođač aviona “Erbas” predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.