Preminula Agata Kristi, autorka detektivskih romana – 1976. godine

Na današnji dan smrt je zatekla jednu od najpoznatijih svetskih autorki detektivskih romana – Agatu Kristi. Za razliku od svojih likova koji su redovno ubijani pod složenim i neobičnim okolnostima, Agata Kristi umrla je mirno u 85. godini.

Agata Kristi je preminula u svojoj kući zvanoj Vinterbruk nedaleko od gradića Valingforda u engleskoj grofoviji Oksfordšajr.

Spomenutu kuću Agata Kristi kupila je zajedno sa svojim suprugom – značajnim arheologom Maksom Malovanom.

Za njih je dvoje zanimljivo da su bili jedan od retkih bračnih parova u kojima su oba supružnika nagrađeni viteškim titulama, svaki za svoja vlastita postignuća!

Za vreme dugogodišnje spisateljske karijere, Agata Kristi je napisala oko 66 detektivskih romana te još niz zbirki novela. Procenjuje se da su njena dela u svetu prodata u više od 4 milijarde primeraka, zbog čega je dospela i u Ginisovu knjigu rekorda.

Agata Kristi pokopana je nedaleko od kuće u kojoj je umrla – na groblju crkve sv. Marije pokraj Valingforda u Oksfordšajeru.

Ostali događaji na današnji dan:

812. Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili mir u Ahenu s franačkim carem Karlom Velikim, posle više od decenije rata Vizantije i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bilo je to što je rimski papa, potraživši oslonac u Franačkom carstvu, krunisao Karla Velikog.
1519. Umro Maksimilijan I, nemački kralj od 1493. i rimsko-nemački car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada nemački kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habsburgovci ženidbenim vezama postali najmoćnija dinastija u Evropi.
1628. Rođen francuski pisac Šarl Pero, autor zbirke bajki “Vilinske priče”, koja sadrži bajke “Mačak u čizmama”, “Crvenkapa”, “Plavobradi”, “Uspavana lepotica”.
1829. Umro nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma. S bratom Vilhelmom uređivao glavni romantičarski časopis “Aneteum”. Pored radova o antičkoj književnosti pisao eseje, pesme i pripovetke, a njegova “Istorija stare i nove književnosti” jedan od prvih pregleda celokupne svetske literature.
1876. Rođen američki pisac Džon Grifit, poznat kao Džek London, jedan od najčitanijih u prvoj polovini XX veka. Napisao oko 50 pripovedaka i romana, najpoznatiji “Zov divljine” i “Beli očnjak”.
1899. Rođen švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, koji se bavio istraživanjem zaštite biljaka. 1939. otkrio insekticidno delovanje DDT. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948.
1932. Heti Karavaj, demokrata iz Arkanzasa, postala prva žena izabrana u Senat SAD.
1953. Skupština Jugoslavije usvojila nov Ustav. Ukinuto Veće naroda i formirano Veće proizvođača, čime je izgubljeno nacionalno obeležje institucionalne skupštinske strukture.
1964. U Zanzibaru, mesec dana pošto je zemlja stekla nezavisnost, zbačen sa vlasti sultan i proglašena republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Četiri meseca kasnije Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.
1976. Umrla engleska književnica Agata Kristi, autorka kriminalističkih romana. Napisala 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama “Mišolovka”, prikazana prvi put 1952, imala preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu, najduže izvođena predstava na svetu.
1977. Izraelci masovnim demonstracijama izrazili protest zbog odluke Francuske da pusti na slobodu Abu Dauda, vođu palestinskih terorista koji su 1972. izvršili masakr nad izraelskim atletičarima na Olimpijadi u Minhenu.
1990. Rumunski predsednik Jon Ilijesku saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.
1991. Kongres SAD odobrio predsedniku Džordžu Bušu upotrebu vojne sile da bi prisilio iračku armiju da napusti Kuvajt.
1992. Vlada Alžira dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to “nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa”. Na izborima vodio islamski Front nacionalnog spasa. Islamisti se prihvatili oružja i u narednim godinama ubijeno više desetina hiljada Alžiraca.
1993. Komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice saopštio je da je 1992. u svetu bilo više od 18,5 miliona izbeglica. Broj izbeglica povećan za 3,5 miliona u odnosu na 1991, od čega tri miliona raseljeno i izbeglo sa teritorije Jugoslavije.
1996. Prve ruske jedinice u sastavu IFOR stigle u Bosnu i Hercegovinu, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.
1998. 19 evropskih država potpisalo dokument o zabrani kloniranja ljudskih bića.
1998. U Beogradu počeo štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvi put u stogodišnjoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk trajao šest dana.
2002. U 82. godini umro Sajrus Vens, državni sekretar SAD u administraciji Džimija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.