Preminula Dženis Džoplin, čuvena američka bluz i rok pevačica – 1970. godina

Svetsku slavu je stekla krajem šezdesetih godina dvadesetog veka, kao pevačica psihodeličnog-esid rok benda 'Big Brother and the Holding Company'.

Dženis Lin Džoplin bila je američka rok i bluz pevačica, tekstopisac i muzički aranžer.

Karijeru je počela ranih šezdesetih kao folk i bluz pevačica po klubovima San Fransiska. Svetsku slavu je stekla krajem šezdesetih godina dvadesetog veka, kao pevačica psihodeličnog-esid rok benda Big Brother and the Holding Company

Magazin Roling stoun uvrstio je Džoplinovu na 46. mesto na listi 100 najvećih umetnika svih vremena 2004. godine, te na 28. mesto na listi 100 najboljih pevačica svih vremena 2008. godine. Njena verzija pesme Me and my Bobby McGee posthumno je dospela na prvo mesto američke top-liste singlova.

Dženis je imala buntovan i neuobičajen stil tipičan za hipi pokret tog vremena. Hronični alkoholizam i konzumiranje teških droga uzrok su njene prerane smrti.

Preminula je 4. oktobra 1970. godine u hotelskoj sobi u Los Anđelesu od posledica predoziranja heroinom u 27 godini života.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1209. Nemački kralj Oto IV krunisan za rimsko-nemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao Toskanu, Siciliju i južnu Italiju, zbog čega ga papa Inokentije III ekskomunicirao.
1582. Četvrti oktobar označen kao poslednji dan Julijanskog kalendara u Vatikanu, Španiji i Portugalu. Gregorijanski kalendar stupio na snagu narednog dana, s datumom 15. oktobar, ubrzo ga prihvatile gotovo sve katoličke države. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca prihvatila taj kalendar za područje Srbije, Crne Gore i Makedonije 19, odnosno 31. januara 1919.

1669. Umro holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.500 crteža.

1830. Belgija postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije, osnovanog na Bečkom kongresu 1815.

1853. Turska, uz podršku Velike Britanije i Francuske, objavila rat Rusiji posle odbijanja Rusije da se povuče iz podunavskih kneževina Vlaške i Moldavije, koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji Otomanskog carstva.

1865. Kancelar Pruske Oto fon Bizmark i francuski car Napoleon III u Bijaricu postigli sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Nemačkoj. Pet godina kasnije izbio francusko-pruski rat, Napoleon III zarobljen, u Francuskoj 4. oktobra 1870. ponovo uspostavljena republika.

1878. Prvi ambasador Kine u SAD Čen Lan Pin predao akreditive predsedniku SAD Raterfordu Hejsu.

1892. Rođen austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932 do 1934. Protivio se pripajanju Austrije nacističkoj Nemačkoj, a zbog upornog odupiranja Hitlerovoj nameri austrijski nacisti ga ubili u Beču, u julu 1934.

1918. Boris III postao car Bugarske posle abdikacije njegovog oca Ferdinanda I. 1923. zaveo diktaturu, u Drugom svetskom ratu saveznik nacističke Nemačke.

1944. Raspušten koncentracioni logor na Banjici, u Beogradu, koji su nemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz taj logor prošlo oko 100.000 zatvorenika, oko 80.000 ubijeno.

1957. SSSR u orbitu oko Zemlje lansirao prvi veštački satelit, Sputnjik 1. Počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvajanju svemira.

1965. Papa Pavle VI postao prvi papa koji je posetio SAD i koji je govorio u sedištu Ujedinjenih nacija. Papa pozvao na uspostavljanje trajnog i pravednog mira u svetu.

1966. Britanska afrička kolonija Basutolend stekla nezavisnost pod nazivom Lesoto.

1974. Amerikanac Dejvid Kunst prvi na svetu obišao svet pešice. Na putovanje dugo 23.250 kilometara krenuo 20. juna 1970.

1977. UN proklamovale Opštu deklaraciju o zaštiti životinja, 4. oktobar proglašen Svetskim danom zaštite životinja.

1992. Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, okončan 16 godina dug građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1993. Predsednik Rusije Boris Jeljcin upotrebio tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta, u koju su se zabarikadirali poslanici pošto je 21. septembra raspušten parlament. Potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta predali se vojnicima lojalnim Jeljcinu posle desetočasovnog tenkovskog napada i pogibije najmanje 300 ljudi.

1999. Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu Dinko Šakić osuđen u Zagrebu na 20 godina zatvora. U najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji ubijeno nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma i hrvatskih antifašista.

2000. Ustavni sud Jugoslavije poništio rezultate predsedničkih izbora 24. septembra, na kojima je kandidat opozicije Vojislav Koštunica pobedio kandidata levice i dotadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića. Na poziv Demokratske opozicije Srbije da se 5. oktobra okupe u protestu ispred Savezne skupštine, građani iz cele Srbije krenuli prema Beogradu probijajući policijske blokade na putevima.

2001. Ruski avion tu-154, koji je iz Izraela leteo za Moskvu, pao u Crno more pogođen raketom koju je greškom ispalila ukrajinska vojska na vojnoj vežbi. Poginulo 78 putnika i članova posade.

2004. Umrla američka glumica Dženet Li, poznata po ulozi u Hičkokovom filmu „Psiho”.

2005. Turska počela pregovore sa Evropskom unijom, 42 godine po podnošenju zahteva za članstvo u toj organizaciji.