Preminuo Sulejman Veličanstveni, turski sultan – 1566. godina

Sulejman je bio sin sultana Selima I i njegove žene, Hafse Hatun, koja je verovatno bila kćerka tatarskog kana sa Krima, Mengli Giraja. Neki istoričari tvrde da se u mladosti divio Aleksandru Velikom. Bio je vođen Aleksandrovom vizijom da stvori veliko svetsko carstvo. Sulejmanov lični život su obeležili veliki vezir Pargalija Ibrahim-paša i Hurem sultanija.

Sulejman je rođen u Trapezuntu, koji se nalazi na obali Crnog mora verovatno oko 6. novembra 1494. godine. Sulejman je bio sin sultana Selima I i njegove žene, Hafse Hatun, koja je verovatno bila kćerka tatarskog kana sa Krima, Mengli Giraja. Kao mladić se sprijateljio sa Pargalijom Ibrahimom, koji će kasnije postati najverniji sultanov savetnik i veliki vezir. Sa 17 godina postavljen je za namesnika grada Kafe (danas Teodosija), potom Sarukana (danas Manisa). Po smrti njegovog oca Selima I, nasledio je carstvo kao deseti sultan Osmanskog carstva. Rani opis Sulejmana, nekoliko nedelja po stupanju na presto je obezbedio mletački izaslanik Bartolomeo Kontarini: „On ima 26 godina, visok je ali žilav i ima delikatan ten. Vrat mu je malo predug, lice mu je tanko, a nos ima orlovski izgled. Ima tamnu nijansu brkova i malu bradu; bez obzira na to ima prijatno držanje, iako njegova koža više vuče na bledu boju. Kažu za njega da je mudar vladar, da voli školovanje i svi ljudi očekuju dobro od njegove vladavine.” Neki istoričari tvrde da se u mladosti divio Aleksandru Velikom. Bio je vođen Aleksandrovom vizijom da stvori veliko svetsko carstvo.

Sulejmanov lični život su obeležili veliki vezir Pargalija Ibrahim-paša i Hurem sultanija.

Pargalija Ibrahim-paša je bio Sulejmanov drug iz detinjstva i kasnije je bio njegov veliki prijatelj. Ibrahim je zapravo bio pravoslavni hrišćanin iz Grčke ili Albanije. On je školovan, nakon što je uzet kao danak u krvi. On je prvo bio Sulejmanov sokolar, pa je potom unapređen u upravnika dvora, da bi 1523. godine postao veliki vezir, a 1529. i komandant cele osmanske vojske. Sulejman je takođe jednom prilikom Ibrahima proglasio za beglerbega Rumelije. Prema jednom hroničaru iz 17. veka Ibrahim je zamolio Sulejmana da ga ne promoviše na tako visokim pozicijama, strahujući za svoju bezbednost, ali mu je Sulejman na to odgovorio da pod njegovom vladavinom, bez obzira na okolnosti, Ibrahima nikada neće ubiti ili ugroziti njegov život. Ipak, na kraju Ibrahim je pao u nemilost sultanu. Tokom trinaest godina, koliko je služio kao veliki vezir, njegovog brzog uspona na vlast i ogromne akumulacije bogatstva, Ibrahim je stekao mnogo neprijatelja u Sulejmanovom sudu(divanu), kao i u haremu. Tokom pohoda na Safavidsku Persiju 1533. godine Sulejman je proglasio Ibrahima za seraskera (vrhovnog zapovednika vojske). Nakon toga do sultana je dospelo pismo pisano Ibrahimovom rukom u kojem se potpisao kao serasker-sultan, koje je sulejman shvatio kao tešku i veliku uvredu. Sulejmanove sumnje o Ibrahimovoj lojalnosti su pogoršane nakon svađe Ibrahima i ministra finansija Iskender Čelebija. Ovaj spor je rešen tako što je Čelebi pao u nemilost sultana, kojeg je Ibrahim ubedio da smrću kazni Iskendera Čelebiju. Međutim, pred smrt Čelebija je svojim poslednjim rečima optužio Ibrahima da pravi zaveru protiv Sulejmana. Ove reči na samrti su ubedile Sulejmana da Ibrahim planira izdaju.

Sulejman je bio opčinjen Hurem sultanijom, koja je bila devojka iz njegovog harema. Bila je poreklom iz Rusije, tačnije iz današnje Ukrajine. Pretpostavlja se da se zvala Anastasija ili Aleksandra Lisovska. Prema nekim zapadnim diplomatama, koji su čuli tračeve u palati o njoj, nazvali su je „Rokselana”, što upućuje na njeno rusko poreklo. Kao ćerka pravoslavnog sveštenika, oteta je od strane Tatara i prodata kao roblje u Konstantinopolju i kasnije se uzdizala do samih vrhova harema da bi postala Sulejmanova miljenica.

Sulejman je umro je prilikom opsade Sigeta u trećem pohodu na Beč.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1522 – Španski moreplovac Huan Sebastijan del Kano završio je prvo putovanje oko sveta, koje je 1519. započeo Fernando Magelan (Magellan) sa pet brodova i 270 mornara. Del Kano je preuzeo komandu kada su 1521. Magelana ubili filipinski urođenici i vratio se u Španiju sa jednim brodom i 18 mornara.

1688 – Austrijska vojska pod komandom bavarskog kneza Maksimilijana Emanuela (Maximilian), uz pomoć srpskih dobrovoljaca, savladala je otpor Turaka i ušla u Beograd. Turci su ga ponovo zauzeli 1690.

1729 – Rođen je nemački pisac i filozof racionalizma Mozes Mendelson, osnivač jevrejskog prosvetiteljskog pokreta u Nemačkoj i tvorac prve moderne jevrejske filozofije religije.

1757 – Rođen je francuski general i državnik Mari Žozef, markiz od Lafajeta, nazvan „herojem dva sveta” u Američkom ratu za nezavisnost gde se borio protiv Britanaca
(1777-81). Po povratku u Francusku bio je predstavnik plemstva u skupštini i zastupnik liberalnih ideja.

1860 – Rođena je američka pacifistkinja i društveni reformator Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. Bavila se praktičnim rešavanjem socijalnih problema i bila predsednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

1898 – Holandska kraljica Vilhelmina stupila je na presto. Na isti dan 1948. kraljica je abdicirala u korist kćerke princeze Julijane.

1901 – U Bufalu je anarhista Leon Čolgos izvršio atentat na predsednika SAD Vilijema Mekinlija. Mekinli je od zadobijenih rana umro nedelju dana kasnije, a 14.
septembra novi predsednik SAD postao je Teodor Ruzvelt.

1914 – Francuske trupe su uz pomoć britanskog ekspedicionog korpusa krenule u kontraofanzivu na frontu širokom 500 kilometara, čime je počela prva velika bitka na reci Marni u Francuskoj u Prvom svetskom ratu, u kojoj je za četiri dana nemačka vojska pretrpela težak poraz.

1914 – Na zahtev saveznika da posle pobede na Ceru u Prvom svetskom ratu preduzme ofanzivu preko granice, srpska vojska je počela operacije protiv Austrijanaca u Sremu i istočnoj Bosni, poznate kao Bitka na Drini. Borbe su trajale do 11. novembra, kada je srpska vojska bila prisiljena da se povuče.

1940 – Rumunski kralj Karol II Hoencolern je u Drugom svetskom ratu pod pritiskom Sila osovine abdicirao u korist sina Mihajla.

1965 – Napadom indijske avijacije na pakistanski grad Lahor počeo je rat između Indije i Pakistana zbog Kašmira. Sukob je okončan 25. septembra posredstvom UN.

1966 – Skupštinski kurir Dimtrik Cafondas ubio je južnoafričkog premijera Hendrika Frenša Fervuda za vreme parlamentarne debate u Kejptaunu. Kao premijer od
1958. Fervud je doneo najveći broj zakona sistema aparthejda u Južnoj Africi.

1968 – Afrička kraljevina Ngvani stekla je nezavisnost od Velike Britanije, čiji je posed bila od 1881.

1970 – Palestinski teroristi su oteli četiri aviona koja su letela iz Evrope u Njujork. Narednog dana u Kairu je zapaljen „Boing 747″ kompanije „Pan ameriken”, a dva „Boinga 707″ dignuta su u vazduh 12. septembra u Jordanu. Četvrti avion se spustio u London, a otmičarka Lejla Kaled je uhapšena.

1975 – U zemljotresu u istočnoj Turskoj 2.350 ljudi je poginulo, a ranjeno oko 3.000.

1988 – Jedanaestogodišnji dečak Tomas Gregori postao je najmlađa osoba koja je preplivala Lamanš. Plivanje je trajalo 11 sati i 54 minuta.

1991 – SSSR je priznao nezavisnost Litvanije, Letonije i Estonije; Lenjingradu je vraćeno ime Sankt Peterburg.

1994 – Premijer Irske Albert Rejnolds prvi put se sastao sa vođom Šin Fejna, političkog krila IRA-e Džerijem Adamsom i razgovarao o političkom rešenju dugogodišnje krize i sukoba katolika i protestanata u Severnoj Irskoj.

1997 – Britanska princeza Dajana, koja je poginula 31. avgusta u saobraćajnoj nesreći u Parizu, sahranjena je na porodičnom imanju, posle pogrebne ceremonije koju je posredstvom TV prijemnika pratilo više od 2 milijarde ljudi širom sveta.

1998 – Umro je japanski filmski reditelj Akira Kurosava, koji je proslavio japansku kinematografiju filmovima „Rašomon”, „Sedam samuraja”, „Ran”. Dobitnik je dva Oskara za najbolji inostrani film.

2000 – U sedištu UN u Njujorku otvoren je „Milenijumski samit UN”, najveći skup svetskih lidera u istoriji na kojem je učestvovalo 150 kraljeva, predsednika i premijera. Od svetskih lidera samitu nisu prisustvovali samo predsednici Iraka Sadam Husein, SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Libije Moamer Gadafi.

2001 – Vrhovni sud Kazahstana osudio je bivšeg premijera Akezana Kazegeldina na deset godina zatvora zbog korupcije, ilegalnog posedovanja oružja i zloupotrebe položaja.

2002 – Ruske vlasti su otkrile masovnu grobnicu u Čečeniji, u blizini granice sa Ingušetijom. Sedam od ukupno 15 pronađenih tela su Čečeni koji su nestali kada je ruska vojska „prošla” kroz njihovo selo.

2007 – Umro je čuveni svetski tenor Lučano Pavaroti, čija je karijera trajala 46 godina. Debitovao je 1961. u Pučinijevim „Boemima”, a omiljene opere bile su: „Lučija de Lamermur”, „Turandot”, „Bal pod maskama”, „Rigoleto”, „Madam Baterflaj” i „Magbet”.