Prisilne sterilizacije ljudi u Nemačkoj – 1933. godina

Nacistička Nemačka donela je zakon po kojem ljudi koji imaju nasledne bolesti moraju obavezno da budu sterilisani. Do pada nacističkog režima prisilno je sterilisano 400.000 ljudi.

Na današnji dan nemačke nacističke vlasti uvele su zakon po kojem se ljudi koji boluju od naslednih bolesti obavezno moraju sterilisati, kako njihovi potomci ne bi nasledili te nedostatke.

Takva politika naziva se eugenikom i u to doba bila je, nažalost, prihvaćena ne samo u Nemačkoj, nego i u mnogim drugim zemljama.

Nemački zakon imao je puno ime „Zakon za prevenciju genetički obolelog potomstva” i bio je usmeren na prevenciju osam naslednih „bolesti”: mentalne retardacije, shizofrenije, manično-depresivnog poremećaja, nasledne epilepsije, Huntingtonove bolesti, naslednog slepila, nasledne gluvoće i bilo kakve teže nasledne deformisanosti.

Čak su i teški alkoholičari mogli biti proglašeni neprikladnima da imaju potomke i sterilisani.

Već prve godine primene ovog zakona 84.600 ljudi dovedeno je pred tzv. Sudove za genetsko zdravlje, koji su trebali odlučiti moraju li se oni sterilisati ili ne. Za njih čak 62.400 određena je prisilna sterilizacija.

Sledeće godine naređeno je još više, čak 71.700 sterilizacija, a do kraja nacističkog režima procenjuje se da je prisilno sterilisano više od 400.000 ljudi.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1223. Umro francuski kralj Filip II Avgust. Vladavinu počeo 1179. uspešnim ratovanjem protiv Engleza, od kojih je preuzeo posede u zapadnoj Francuskoj, a pobedom nad englesko-nemačkom vojskom proširio teritoriju Francuske. Učestvovao u Trećem krstaškom ratu.

1602. Rođen francuski državnik italijanskog porekla Žil Mazaren, naslednik kardinala Rišeljea na dvoru Luja XIII. Za vreme regentstva Ane Austrijske, majke Luja XIV, imao punu vlast i kao vešt diplomata postavio temelje francuske nadmoći u Evropi, najviše izražene u vreme vladavine Luja XIV.

1789. Masa zauzela zloglasni zatvor Bastilju u Parizu, simbol francuske monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske buržoaske revolucije, prekretnice u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.

1817. Umrla francuska književnica Ana Lujza Neker, Madam de Stal. Knjigom “O Nemačkoj” dala značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca tog vremena.

1867. Alfred Nobel, pronalazač dinamita, prvi put demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

1887. Umro nemački industrijalac i proizvođač oružja Alfred Krup. Prvi počeo da proizvodi topove od livenog čelika i stekao monopol u snabdevanju pruske armije, stvarajući pri tom moćni metalurški koncern Krup.

1889. U Parizu održan međunarodni socijalistički kongres, u organizaciji marksističkih partija Nemačke i Francuske. Osnovana Druga internacionala, donete rezolucije o osmočasovnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

1901. U Beogradu svečano otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji. Predstave izvođene u kafani Radnička kasina, na uglu Dečanske i današnje Nušićeve ulice.

1902. U Sarajevu osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo Prosvjeta.

1904. Rođen američki pisac, poreklom poljski Jevrejin, Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978.
1913. Rođen američki političar Lesli Linč King Junior, poznat kao Džerald Ford, predsednik SAD od 1974, kada je, sa mesta potpredsednika, zamenio Ričarda Niksona, koji je zbog afere Votergejt podneo ostavku. Na predsedničkim izborima 1976. pobedio ga Džimi Karter.

1918. Rođen švedski filmski i pozorišni režiser i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca XX veka, dobitnik tri Oskara.

1958. U Iraku izvršen vojni udar u kom su ubijeni kralj Fejsal II i premijer Nuri el Said. Irak proglašen za republiku, vlast preuzeo general Abdul Karim Kasim.

1959. Prvi brod na atomski pogon USS Long Beach porinut u Kvinsiju, u Masačusetsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i postizao je brzinu od 30 čvorova na sat.

1965. Američki satelit Mariner 4, lansiran 1964, napravio prve fotografije Marsa.

1976. Kineski graditelji završili železničku prugu Tanzam, vezu Zambije i luke Dar es Salam u Tanzaniji.

1992. Milan Panić, američki biznismen srpskog porekla, izabran za prvog premijera Savezne Republike Jugoslavije.

1997. Haški tribunal osudio bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju bosanskih muslimana 1992. na području Prijedora, u severozapadnoj Bosni.

1998. U 89. godini umro Ričard Mekdonald, vlasnik restorana Mekdonalds. Prokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac restorana u svetu.

1999. Obnovljeni avio-letovi Argentina – Foklandska ostrva, prvi put posle Foklanskog rata 1982.

2000. SAD i Vijetnam sklopili, 25 godina po završetku Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor koji je Hanoju otvorio put u Svetsku trgovinsku organizaciju.

2000. Sud u Majamiju obavezao najveće američke proizvođače cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odštete pušačima u Floridi zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.

2001. Vlada Srbije saopštila da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjača u kom je nađeno 50 do 60 leševa, za koje se pretpostavlja da su žrtve sukoba na Kosovu 1999.

2002. Pripadnik neonacističkog pokreta pucao na predsednika Francuske Žaka Širaka na proslavi nacionalnog praznika. Širak nije povređen, napadač uhvaćen, parada nastavljena.