Prvi put upotrebljena skraćenica ‘OK’ – 1839. godina

Na današnji dan 1839. godine u američkim novinama Boston Morning Post prvi put pojavio izraz O.K., danas univerzalno razumljiv znak za saglasnost sa nečim.

 

Premda postoje mnoge teorije o tome što ta skraćenica znači, danas je opšteprihvaćena pretpostavka da je to fonetska skraćenica za ‘all correct’ (sve ispravno).

Naime, u to vreme u američkom novinarstvu su bile dosta uobičajene takve iskrivljene fonetske skraćenice, primera radi, OW za ‘all right’ (oll wright) i NS za ‘enough said’ (nuff said). Tako je i iz ‘oll korrect’ nastao OK.

Veliku je popularnost kratica OK doživela dve godine kasnije na predsedničkim izborima, kad su inicijalima O.K. nazivali predsedničkog kandidata Martina Van Burena (O.K. je bila skraćenica za Old Kinderhuk, jer je Van Buren bio iz gradića Kinderhuk u državi Nju Jork).

Tako se skraćenica ubrzo proširila po SAD-u, a zatim i po čitavom svetu.

Ostali događaji na današnji dan:

809. Umro bagdadski kalif Harun al Rašid. Tokom vladavine, od 786. do 809, uspešno ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealizovan u arapskoj narodnoj poeziji i “Pričama iz 1001 noći”.

1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru Mileševi, uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončani širenje i uspon bosanske države.

1765. Britanski parlament doneo Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

1801. U zaveri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Nasledio ga sin Aleksandar I.

1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.

1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.

1863. Rođen srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, 1892. s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1903. U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Kaclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, povređeno šest osoba. Uhapšeno više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta optužnica, Tucović i Kaclerović emigrirali.

1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.

1912. Rođen nemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila “fau1” i “fau2”, kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila “redstoun” i “jupiter C”, kojim je 1958. lansiran prvi američki veštački satelit Eksplorer1.

1918. Gigantski nemački top “Velika Berta” u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz sa više od 100 kilometara udaljenosti.

1919. Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju.

1945. Počela bitka na Rajni, u Drugom svetskom ratu. Saveznici porazili nemačke trupe u aprilu.

1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije. Taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.

1953. Umro srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i više javnih spomenika.

1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.

1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.

1983. Umro Barni Klark, prvi čovek kom je ugrađeno veštačko srce. Klark s veštačkim srcem živeo 112 dana.

1994. Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tijuani.

1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, posle višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima,

uključujući specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o početku vazdušnih udara na Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

2001. Posle 15 godina duge misije u svemiru, ruska svemirska stanica Mir, koja je svojevremeno Rusiji donela status svemirske sile, uništena potapanjem u Tihom okeanu.

2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.

2003. Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 kilometara – od severnog Sibira do Severnog pola