Rođen Al Kapone jedan od najpoznatijih kriminalaca na svetu – 1899. godina

Na današnji dan 1899. godine rođen je poznati američki gangster Al Kapone. Rođeno ime bilo mu je Alfonse Gabrijel Kapone, a poticao je iz obitelji koja se u SAD doselila iz Italije.

Naime, Kaponeov otac bio je brijač iz italijanskog grada Kastelamare di Stabia. Taj se grad nalazi desetak kilometara jugoistočno od Napulja, uz morsku obalu i u blizini znamenitih Pompeja.

Zanimljivo je da se porodica Kapone iselila iz Italije u SAD preko Rijeke.

Nakon dolaska u SAD, Kaponeovi su se smestili u Bruklinu, poznatoj četvrti Njujork.

Upravo je u Bruklinu Al Kapone i rođen na današnji dan, svega nekoliko godina nakon doseljenja njegovih roditelja iz Europe.

Dana 14. februara 1929. godine (na Dan zaljubljenih) Kapone je izvršio najverovatnije najveći masakr u istoriji američkog podzemlja. Sa članovima svoje bande je tokom jedne večeri poubijao gotovo sve članove suparničke gangsterske grupe.

U pokušaju da popravi ugled svog u javnosti ozloglašenog imena, organizovao je dobrotvorne akcije za decu u čikaškim osnovnim školama. Neke od ovih akcija su potrajale i posle njegove smrti.

Iako jedvadesetog veka, postavljen je na Ef-Bi-Ajevu listu traženih osoba, a 1931. godine uhapšen zbog utaje poreza. Prema presudi suda platio je 30.000 dolara kazne (u tadašnje vreme ogroman novac, ali ipak sitnica za Kaponeea). Ono što ga je više pogodilo jeste kazna od jedanaest godina robije.

Prvobitno je bio zatvoren u zatvoru Atlanta, ali je i dalje uspevao da organizuje svoj posao. Zbog toga je prebačen u zloglasni zatvor Alkatraz, gde mu je zabranjen bilo kakav kontakt sa spoljnim svetom.

U takvim uslovima je počeo da gubi zdrav razum; čak je i pričao da ga progoni duh izvesnog Džejmsa Klarka, žrtve masakra počinjenog na Dan zaljubljenih.

Mentalno bolestan, pa čak i fizički narušenog zdravlja zbog poodmaklog stadijuma nelečenog sifilisa, biva smešten u Baltimorsku mentalnu instituciju, a kasnije na kućno lečenje. Umro je 25. januara 1947. godine u svojoj kući na Floridi.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1377. Papa Grgur XI obnovio papsko sedište u Rimu i time okončao avinjonsko “zatočeništvo” rimskih papa. Sedište papa bilo premešteno u Avinjon 1309. posle poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lepim.

1562. Stupio na snagu edikt iz Sen Žermena kojim su priznati protestanti u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika vojvoda od Giza i kardinal od Lorene formirali uniju koja će blokirati primenu edikta i izazvati verske ratove koji su, uz povremene prekide, 36 godina razarali Francusku. Ratovi prekinuti Nantskim ediktom koji je 1598. izdao Anri IV.

1600. U Madridu rođen Pedro Kalderon de la Barka, jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama “Život je san” zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.

1706. Rođen američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin, borac za slobodu čoveka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca “Deklaracije o nezavisnosti” i američkog Ustava. Kao naučnik poznat kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao prvu javnu biblioteku u SAD, filozofsko društvo Pensilvanije i “Akademiju” koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.

1732. Rođen poljski kralj Stanislav II Ponjatovski. Tokom vladavine bio prisiljen na tri de3obe Poljske 1772, 1793. i 1795, abdicirao posle potpisivanja treće.

1773. Engleski moreplovac Džejms Kuk brodom “Rezolušn” prvi prešao Antarktički krug.

1863. Rođen ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938.

1863. Rođen engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, ministar u vladi liberala od 1905 do 1915. i u koalicionoj vladi 1915. i 1916, premijer od 1916. do 1922. Jedan od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva kojim je uvedeno osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Bio jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju i znatno uticao na prilike u posleratnoj Evropi.

1874. Umrla braća Čang i Eng, blizanci srasli levom, odnosno desnom stranom grudnog koša. Rođeni u Sijamu i od njih potiče naziv sijamski blizanci. Bili svetska atrakcija i proživeli 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.

1919. Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svetskog glasa, postao prvi premijer republike Poljske, uspostavljene posle završetka Prvog svetskog rata.

1945. Sovjetske trupe i Poljske patriotske snage u Drugom svetskom ratu oslobodile Varšavu, više od 5 godina posle pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.

1959. Senegal i Francuski Sudan doneli odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka stupila na snagu u aprilu.

1961. Ubijen kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje, simbol borbe protiv kolonijalizma i heroj “crne Afrike”. Protivustavno smenjen 5. septembra 1960, 1. decembra uhvatili ga vojnici generala Mobutua i prebacili u Katangu, gde je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen.

1964. Umro srpski slikar i grafičar Đorđe Andrejević Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme Drugog svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Ilustrovao i opremio brojna književna dela.

1966. U sudaru američkog bombardera B52 i španskog aviona za snabdevanje gorivom iznad Španije poginulo 8 osoba, bombarder bio prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.

1991. SAD i zapadni saveznici u Zalivskom ratu izveli drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu. Tri iračke rakete “skad” eksplodirale u Tel Avivu.

1995. U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobea poginulo više od 6.400 ljudi, materijalna šteta procenjena na 85,5 milijardi dolara.

1997. U Dablinu sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila rimokatolička crkva.

2000. U Centru bezbednosti u Cetinju registrovana Crnogorska pravoslavna crkva. Tu crkvu do sada nije priznala nijedna druga crkva, a na njenom čelu su sveštenici koji su isključeni iz ostalih crkava.

2002. U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni grad Goma i okolna sela, život izgubilo više od 100 ljudi, a na desetne hiljada ostalo bez domova.