Rođen Bora Đorđević, poznat i kao Bora Čorba – 1952. godina

Pred početak raspada SFRJ, o Miloševiću je mislio sve najbolje: „Sad će i ovoga sjajnog čoveka koji zna šta hoće i koji to ume da uradi pokušati umiriti i sjebati...“

Bora Čorba je bio član brojnih čačanskih i beogradskih pop i rok grupa tokom 1970ih kao što su Zajedno, Suncokret i Rani mraz (sa Đorđem Balaševićem).

Dana 15. septembra 1978. osnovao je grupu Riblja čorba, koja je postala vrlo popularna tokom sledećih nekoliko meseci. Popularnost grupe se takođe počela manifestovati u Borinom alkoholizmu, što je, zajedno sa provokativnim društveno-orijentisanim pesmama, prouzrokovalo da on postane jedan od najkontroverznijih muzičara u Jugoslaviji. Po izdanju albuma „Koza nostra”, 1990. godine, bio je optužen za „vređanje radničke klase Jugoslavije”, ali su optužbe odbačene.

Nakon početka građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, Đorđević je bio pristalica srpskih vojnika u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini. Sa razvojem ratnih događanja, postaje veliki protivnik vlasti Slobodana Miloševića, i taj svoj stav je izrazio albumom

Njihovi dani koji je izdao samo pod svojim imenom, bez etikete „Riblja čorba”.
Član je Gradskog odbora DSS-a u Beogradu. Nakon političkih promena u Srbiji, bio je neko vreme na poziciji savetnika ministra kulture u Vladi Srbije 2004, ali je već sledeće godine bio prinuđen da podnese ostavku, nakon što je novinare televizije B92 optužio i nazvao „izdajničkom stokom”.

Bio je oženjen Draganom Đorđević sa kojom je ima sina Borisa, a sa njima je živela i Tamara, Draganina kćerka iz prethodnog braka. Borisav i Dragana su se sporazumno razveli 5. februara 2007, a Borisav joj je ostavio stan u kojem su živeli. Dragana Đorđević je izvršila samoubistvo 23. marta 2007.
Po drugi put se oženio dvadesetšest (neki izvori kažu dvadesetosam) godina mlađom Rudničankom Aleksandrom. Venčanje je obavljeno na Rudniku, 18. novembra 2009. Aleksandru je upoznao tokom turneje po SAD. Nakon četiri godine je i ovaj brak okončan.

U četvrtak 27. septembra 2012. dobio je titulu četničkog vojvode.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1500. Rođen italijanski vajar i zlatar Benvenuto Čelini, napoznatiji majstor svog vremena za sitne zlatarske predmete za kraljevske i plemićke kuće. Radio i skulpture i reljefe velikog formata, a njegova autobiografija je značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse.
1755. U zemljotresu u Lisabonu, koji je razorio dve trećine grada, poginulo oko 60.000 ljudi.
1894. Umro ruski car Aleksandar III, na presto stupio Nikola II Romanov.

1892. Rođen ruski velemajstor Aleksandar Aljehin, jedan od najvećih u istoriji šaha. Bio svetski prvak od 1927. kada je pobedio Kubanca Kapablanku, do 1935. kada je izgubio od Holanđanina Evea. Titulu svetskog prvaka ponovo stekao pobedivši Evea u revanšu 1937. i zadržao je do smrti 1946.

1944. U Beogradu predsednik Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josip Broz Tito i predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije Ivan Šubašić potpisali sporazum o obrazovanju jedinstvene jugoslovenske vlade koja treba da pripremi izbore za Ustavotvornu skupštinu.

1945. Velika Britanija saopštila da je lider nacističke Nemačke Adolf Hitler najverovatnije izvršio samoubistvo u svom bunkeru u Berlinu.

1946. Generalna skupština UN je osnovala UNICEF, Međunarodni fond UN za pomoć deci.

1952. SAD na Maršalskim ostrvima izvršile probu prve hidrogenske bombe.

1954. U Alžiru počeo ustanak protiv francuske kolonijalne vlasti, završen 1962. sticanjem nezavisnosti.

1956. Na predlog Jugoslavije Generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom je zatraženo da Velika Britanija, Francuska i Izrael odmah obustave oružane akcije, povuku se sa teritorije Egipta i omoguće ponovno otvaranje Sueckog kanala.

1963. U vojnom udaru u Južnom Vijetnamu ubijeni predsednik Ngo Din Dijem i njegov brat Ngo Din Nu.

1972. Umro američki pisac Ezra Paund, čija je poetika eksperimentalne lirike izvršila veoma značajan uticaj na moderno pesništvo 20. veka. Zbog učešća u fašističkoj propagandi u Italiji u Drugom svetskom ratu optužen u SAD za veleizdaju 1945. Da bi se izbegla smrtna kazna, proglašen ludim i proveo 13 godina u ludnici.

1987. Kineski lider Deng Sjaoping povukao se sa svih funkcija u Komunističkoj partiji.

1995. U američkom vojnoj bazi u Dejtonu počeli mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini. Posle 3 sedmice mirovni sporazum, kojim je okončan rat u BiH, parafirali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović.

1996. Umro bivši predsednik Šri Lanke Džunijus Ričard Džajavordene, premijer od 1977, posle uspostavljanja predsedničkog sistema 1978. postao prvi predsednik države i na tom položaju ostao do 1988.

2000. Jugoslavija primljena u UN. Jugoslovenske vlasti nakon raspada SFRJ i formiranja nove države SRJ 1992. odbile da podnesu zahtev za prijem u UN kao novonastala država, insistirajući na kontinuitetu s bivšom državom.

2000. Skupština Crne Gore usvojila zakon o Centralnoj banci, a nemačka marka, koja je od
2. novembra 1999. bila paralelna valuta, postala jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori.