Rođen dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Milton Fridman – 1912. godina

Fridman je bio jedan od najvećih liberala XX veka. U knjizi 'Kapitalizam i sloboda' dokazivao je da sistem zasnovan na slobodama daje najbolje rezultate i zalagao se, između ostalog, za dobrovoljnu vojsku, negativan porez na dohodak, fluktuirajuće kurseve valuta, ukidanje licenciranja za lekare i druge.

Osnovne doprinose Fridman je dao na području teorije cena, inflacije i monetarne politike.

Tokom 1950-tih i 1960-tih godina držao je opoziciju vladajućem kejnzijanizmu. Tvrdio je da nivo cena zavisi od količine novca u opticaju, čime je vaskrsnuo klasičnu kvantitatvnu teoriju novca. U dugom roku, po Fridmanu, povećanje novčane mase povećava cene, ali ne i ekonomsku aktivnost i zaposlenost. Samo u kratkom roku monetarni rast povećava proizvodnju i zaposlenost.

Rešenje problema inflacije i kratkoročnih flukturacija zaposlenosti i realnog nacionalnog dohotka Fridman je video u jednostavnom monetarnom pravilu – novčana masa treba da raste jednako kao realni društveni proizvod.

Glavna ekonomska dela: „Eseji o pozitivnoj ekonomiji”, „Studije o kvantitativnoj teoriji novca”, „Teorija potrošne funkcije”, „Monetarna istorija Sjedinjenih Država”.

Nije imao poverenja u sposobnost države da koriguje greške tržišta. Tražio je i da se smanji javna potrošnja kako bi privredi i stanovništvu ostajalo više novca.

Uopšte, bio je jedan od najvećih liberala XX veka. U knjizi „Kapitalizam i sloboda” dokazivao je da sistem zasnovan na slobodama daje najbolje rezultate i zalagao se, između ostalog, za dobrovoljnu vojsku, negativan porez na dohodak, fluktuirajuće kurseve valuta, ukidanje licenciranja za lekare i druge itd.

TV serija i knjiga pod nazivom „Sloboda izbora”, koje je pripremio zajedno sa suprugom Rouz, učinili su ga popularnim širom sveta. Osnovao je, zajedno sa Hajekom, Društvo Mont Pelerin, gde je preispitivana i jačana liberalna ideja.

Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je 1976. godine, „za svoj doprinos na polju analize potrošnje, monetarne istorije i teorije i za demonstraciju složenosti stabilizacione politike”.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1489. Španski moreplovac Kristifor Kolumbo je na trećem putovanju u Novi svet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.

1556. Umro je Ignasio de Lojola, osnivač katoličkog jezuitskog reda 1534, španski oficir i sveštenik. Sastavio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom „Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom”.

1648. U borbi s Turcima poginuo je proslavljeni srpski junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak narodne uskočke epike.

1658. Veliki mogul Aurangzeb proglasio se carem u Indiji.

1789. Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga, pobedile su tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.

1849. U bici kod Šegešvara poginuo je veliki mađarski pesnik i revolucionar Šandor Petefi, jedan od vođa nacionalnog pokreta 1848. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime bilo je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka i snažno je uticao na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja („Petefijeve pesme”, „Apostol”, „Vitez Janoš”).

1886. Umro je mađarski kompozitor, pijanista i dirigent Franc List, muzičar romantizma, pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. veka („Sonata h-mol”, simfonije „Faust”, „Dante”, „Mađarske rapsodije”).

1912. Rođen je američki ekonomista Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije.

1914. Ubijen je francuski političar i istoričar Žan Žores, jedan od osnivača Francuske socijalističke partije (1902) i osnivač i urednik „Imanitea”, kasnije lista francuskih komunista.

1919. U Nemačkoj je donet Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Nemački car Vilhelm II abdicirao je u novembru 1918, nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu.

1941. Nemački maršal Herman Gering dao je pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana za istrebljenje evropskih Jevreja („konačno rešenje”).

1944. Kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu nad Mediteranom je poginuo francuski pisac Antoan de Sent Egziperi, autor „Malog princa”, jedne od najčitanijih knjiga u svetu.

1954. Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio, prva je osvojila vrh Godvin Ostin, poznat kao K2, na Karakorumu, drugi najviši planinski vrh na svetu (8611 m).

1964. Američki vasionski brod bez ljudske posade „Rendžer 7″ emitovao je prve snimke tamne strane Meseca.

1965. Rođena je škotska književnica Džoan Rouling, autorka bestselera o dečaku Hariju Poteru, koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primeraka.

1969. Papa Pavle VI stigao je u Ugandu, u prvu papsku posetu Africi.

1971. Američki astronauti Dejvid Skot i Džejms Irvin, članovi misije „Apolo 15″, drugog dana boravka na Mesecu proveli su više od šest časova u vožnji lunarnim vozilom (“moon buggy”). To je bila prva vožnja po tlu Meseca.

1991. Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Sergejevič Gorbačov i Džordž Buš potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa (START).

1993. Napadom Izraela na jug Libana, tokom kojeg je ubijeno 140 ljudi, a 500.000 izbeglo prema severu zemlje, prekinuto je jednonedeljno primirje na Bliskom istoku.

1994. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio je upotrebu sile u Haitiju, čime je dozvoljena vojna intervencija, koju su protiv vojnog režima predvodile SAD, i omogućen povratak na vlast izbeglog predsednika Žana Bertrana Aristida.

1997. Umro je bivši vijetnamski car Bao Daj, poslednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta vladao zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Posle četiri decenije u izbeglištvu, umro je u vojnoj bolnici u Parizu u 83. godini.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je Stevana Todorovića na 10 godina zatvora zbog zločina nad Muslimanima i Hrvatima u Bosanskom Šamcu tokom rata u BiH (1992-1995).

2001. Umro je bivši portugalski predsednik Francisko Kosta Gomes (87). Gomesa je na funkciju predsednika postavila revolucionarna hunta, pet meseci nakon aprilske pobune 1974, kojom je okončana 50-godišnja desničarska diktatura.

2002. Na osnovu sporazuma vlada BiH i Hrvatske u Karlovcu je osuđen bivši lider cazinskih Muslimana Fikret Abdić na 20 godina zatvora, za ratne zločine u periodu 1993-1995, u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.

2003. Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić doputovao u Izrael. To je prva poseta ministra odbrane u istoriji dve zemlje.

2003. Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Milomira Stakića na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovečnosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optuženik kome je taj sud izrekao doživotni zatvor.

2003. Austrijanac Feliks Baumgartner prvi je padobranom preleteo Lamanš, padajući brzinom većom od 200 kilometara na sat.