Rođen džez muzičar Luis Armstrong – 1900. godina

Američki pevač i džez-trubč Luis Daniel Armstrong, kasnije nazvan „Sačmo" i „Paps", počeo je da se bavi muzikom svirajući trubu na parobrodima, u barovima, a zatim u ansamblu Kida Orija.

Na poziv Džoa Kinga Olivera stigao je 1922. godine u Čikago. Bio je to početak zlatne ere džeza. Istoričari džeza navode da je u Čikagu „oduvao” svoje kolege, ali i publiku koja je dolazila da ga čuje.

U Njujork je prešao 1925. godine, u orkestar Flečera Hendersona, a zatim sledi ulazak u studio. Snimao je ploče sa orkestrom Hendersona, Klarensa Vilijemsa, sa pevačicama Besi Smit i Ma Rejni.

Sačmo postaje svetski poznati muzičar. Od kreolskog džeza i diksilenda, koji su se svirali na američkom jugu, Armstrong je stvorio autentični muzički izraz koji i danas važi za jedan od najznačajnijih doprinosa američke kulture svetskoj muzičkoj riznici.

Pevao je i svirao sa Bingom Krozbijem, Frenkom Sinatrom, Elom Ficdžerald, Djukom Elingtonom, Leonardom Bernštajnom…

Za najboljeg džezera na svetu izabran je 1944. godine i tada je priredio prvi džez koncert u Metropolitenu.

Armstrong je nastupao i u Beogradu. Dva veličanstvena koncerta, aprila 1959. godine održao je u Domu sindikata, koje je direktno prenosila Radio televizija Beograd.

Uživajte u zvucima prelepe pesme i u neobičnom glasu ovog slavnog džez muzičara.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1190. Engleski kralj Ričard Lavljeg Srca i francuski kralj Filip II krenuli su u Treći krstaški rat. Njima se u tom ratu pridružio i nemačko-rimski car Fridrih I Barbarosa .

1631. U Parizu je otvorena agencija za zapošljavanje, prva u svetu.

1753. Rodjen je francuski pronalazač Žan Pjer Fransoa Blanšar , koji je 1785. s Džonom Džefrisom prvi preleteo kanal Lamanš balonom.

1776. Na Kontinentalnom kongresu u Filadelfiji potpisana je američka Deklaracija o nezavisnosti. Taj dan slavi se u SAD kao Dan nezavisnosti.

1799. Rodjen je švedsko-norveški kralj Oskar I, koji je tokom vladavine (1844-59) vodio politiku švedske neutralnosti i ujedinjenja skandinavskih zemalja.

1807. Rodjen je italijanski revolucionar Djuzepe Garibaldi , vodja pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima (“hiljadu crvenih košulja”) oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran je za poslanika Rima 1874, ali je odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

1826. U istom danu umrli su bivši predsednici SAD Džon Adams (1797-1801) i Tomas Džeferson (1801-09).

1848. Objavljen je “Komunistički manifest” Karla Marksa i Fridriha Engelsa.

1848. Umro je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan . Smatra se tvorcem francuskog modernog književnog stila i jezika. Rafinirani stilista u delu “Memoari s onu stranu groba”, u političkim spisima negira tekovine francuske buržoaske revolucije i racionalizam u filozofiji.

1900. Rodjen je legendarni američki džez muzičar, trubač i pevač Luj “Sačmo” Armstrong. Mnogobrojne turneje sirom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

1903. Pušten je u rad prvi pacifički telegrafski kabl, izmedju San Franciska i Manile.

1927. Rodjena je italijanska filmska glumica Djina Lolobridjida , prva zvezda italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata (“Fanfan Lala”, “Lepotice noći”, “Hleb, ljubav i mašta”, “Provincijalka”).

1934. Umrla je francuska naučnica poljskog porekla Marija Kiri Sklodovska. Otkrila je radioaktivne elemente radijum i polonijum. Prvu Nobelovu nagradu za fiziku podelila je 1903. sa suprugm Pjerom i Bekerelom, a drugu za hemiju dobila je 1911.

1943. Pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći u Gibraltaru poginuo je poljski general i političar Vladislav Sikorski , šef vlade u emigraciji i tokom Drugog svetskog rata vrhovni komandant Poljskih oružanih snaga na Zapadu.

1946. Filipini su stekli nezavisnost nakon 47 godina vladavine SAD.

1976. Izraelski komandosi upali su na aerodrom Entebe u Ugandi i oslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koji su oteli arapski ekstremisti. Poginula su četiri komandosa, sedam od 10 otmičara i oko 20 ugandskih vojnika.

1979. Bivši predsednik Alžira Ahmed Ben Bela pušten je nakon 14 godina iz kućnog pritvora. Bio je prvi predsednik nezavisnosg Alžira (1963), a sa vlasti ga je uklonio Huari Bumedijen državnim udarom 1965.

1997. Američka vasionska sonda “Patfajnder” spuštena je na Mars.

1999. Alžirski predsednik Abdelaziz Buteflika amnestirao je hiljade muslimanskih vojnih zatvorenika.

2000. Umro je jedan od najslavnijih poljskih pisaca i antikomunista Gustav Herling-Grudzinski.

2001. U cilju okončanja 18-godišnjeg gradjanskog rata, tokom kojeg je živote izgubilo blizu dva miliona ljudi, sudanska vlada prihvatila je libijsko-egipatsku mirovnu inicijativu. Medjutim ona nije dovela do prekida rata.

2001. U avionskoj nesreći u Sibiru poginulo je 145 ljudi.

2008. Avion kineske kompanije sleteo je na medjunarodni aerodrom u Taojuanu na severu Tajvana, čime je zvanično, posle skoro šest decenija, uspostavljen avionski saobraćaj izmedju Kine i Tajvana. Politički sukobi izmedju Kine i Tajvana traju od 1949. kada su pristalice starog režima “otcepile” Tajvan od komunističke Kine.