Rođen Emir Kusturica, filmski reditelj i muzičar – 1954. godina

Dok je predavao režiju na univerzitetu 'Kolumbija' u Njujorku jedan njegov student pokazao mu je scenario iz kojeg nastaje njegov prvi film na engleskom jeziku, 'Arizona Dream' 1993. godine.

Jedan od najcenjenijih i najistaknutijih, ne samo evropskih već i svetskih reditelja Emir Kusturica rođen je u Sarajevu.

Filmsku režiju završio je na prestižnoj Filmskoj akademiji u Pragu (FAMU).

Stvarao je pod uticajem tamošnjeg filma šezdesetih godina, naročito zainteresovan za tematiku istorijskih retrospekcija u kojima se revalorizacija pojedinih datuma ili vremenskih perioda javlja kao pozadina neorealističkog tumačenja intimističkih porodičnih priča.

Njegov studentski film „Gernika”, snimljen prema noveli Antonija Isakoviča, pobedio je na Festivalu studentskog filma. Tokom studija režirao je još dva kratka filma: „Jedan deo istine” i „Jesen”.

Nakon završetka studija, Kusturica se vraća u Sarajevo i započinje karijeru na Televiziji Sarajevo. Njegov prvi TV film „Neveste dolaze” bio je zabranjen zbog bavljenja seksualnim tabuima. Ali, već drugi film „Bife Titanik” mu donosi nagradu na nacionalnom televizijskom festivalu u Portorožu.

„Sećaš li se Dolly Bell”, prvi dugometražni film Emira Kusturice, nastao po scenariju Abdulaha Sidrana, 1981. nagrađen je Zlatnim lavom na filmskom festivalu u Veneciji, kao najbolji debitantski film i nagradama FIPRECI, AGIS i CIDLAC na festivalu jugoslovenskog igranog filma u PuLI, 1981.godine.

Daljim stvaranjem Kusturica samo potvrđuje svoj talenat.

Ostvarenje „Otac na službenom putu” donosi mu Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu i nominaciju za nagradu Američke filmske akademije „Oskar”, za najbolji strani film.

Nisu ga mimoišle ni nagrade na domaćim festivalima: na Festivalu jugoslovenskog igranog filma u Puli, nagrađen je Zlatnom arenom za režiju i nagradom Jelen (1985), a međunarodna kritika dodelila mu je nagradu Gran pri za najbolji film 1985. godine.

Film „Dom za vešanje” daje magični pogled u cigansku kulturu i prikazuje eksploataciju njihove mladosti. Kusturica nastavlja da pravi vrhunske filmove.

Dok je predavao režiju na univerzitetu „Kolumbija” u Njujorku jedan njegov student pokazao mu je scenario iz kojeg nastaje njegov prvi film na engleskom jeziku, „Arizona Dream”, 1993. godine.

Ovaj film je okupio vrhunsku glumačku postavu, Faye Dunaway, Johnny Depp i Jerry Lewis. Film je nagrađen Srebrnim medvedom i posebnom nagradom žirija na filmskom festivalu u Berlinu 1993. godine.

Crna komedija „Underground” (1995), donela mu je drugu Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu.

Srebrnog lava dobio je 1998. godine na filmskom festivalu u Veneciji za najbolju režiju filma „Crna mačka beli mačor”. Facninantna komedija, čija je radnja smeštena u ciganskom naselju na obali Dunava.

Kusturičin najnoviji film „Jagoda u supermarketu” (2003), je samo još jedan u nizu velikih ostvarenja.

U rok grupi „Zabranjeno pušenje”, jedno veme svirao je bas gitaru, a sada kao gitarista nastupa kao Emir Kusturica & No smoking Orchestra. Ovim Kusturica potvrđuje svoju višestranost.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1572. Umro je škotski protestantski reformator Džon Noks, sledbenik Kalvina (Calvin), osnivač Škotske prezbiterijanske crkve i autor „Istorije Reformacije u Škotskoj”.
1632. Rođen je holandski filozof jevrejskog porekla Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu „Etika”, izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je anatemisala i isključila iz svojih redova.
1642. Holandski moreplovac Abel Janson Tasman otkrio je južno od Australije ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.
1729. Rođen je ruski general Aleksandar Vasiljevič Suvorov,jedan od najvećih vojskovođa 18. veka. Uspešno se borio protiv Turaka (1787-91), pod njegovom komandom austrijsko-ruske trupe potisnule su Francuze iz severne Italije 1799, kada se proslavio i prelaskom preko Alpa na povratku u Rusiju. Ugušio je ustanak Pugačova u Rusiji 1774. i ustanak u Poljskoj 1794. U ŠSR-u je 1942. uveden orden Suvorov za visoke vojničke zasluge.
1848. Umro je britanski državnik lord Melburn, premijer i poverenik kraljice Viktorije po kojem je australijski grad Melburn dobio naziv.
1859. Objavljena je knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina „Poreklo vrsta”. Njegova revolucionarna teorija evolucije izazvala je velike kontroverze u naučnim krugovima, a crkveni su izrazili bojazan da će knjiga podriti religijska verovanja o postanku sveta.
1864. Rođen je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, slikar boemskog Monmartra, atmosfere i likova noćnog života Pariza s kraja 19. veka.
1883. Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-98), urednik nekoliko časopisa, napoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti („Đulići”, „Đulići uveoci”).
1916. Umro je britanski konstruktor oružja američkog porekla Hajrem Stivens Maksim, izumitelj mitraljeza (1884) koji je po njemu nazvan „maksim”.
1929. Umro je francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz političkog života. Zbog žustrine kojom je delovao u parlamentu kao opozicija dobo je nadimak „Tigar”. U vreme Drajfusove afere objavio je 1898. u svom listu „L’ Oror” znamenito Zolino pismo predsedniku Republike „Optužujem”. Jedan je od tvoraca Antante i predsedavajući mirovne konferencije u Versaju 1919.
1941. Počela je nemačka ofanziva na grad Užice u Drugom svetskom ratu. Odstupnicu glavnog dela partizanskih snaga činio je Radnički bataljon. Nemci su zauzeli grad krajem novembra, a tokom borbi na Kadinjači, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo je 180 branilaca grada.
1957. U Meksiko Sitiju umro je čuveni meksički slikar i komunistički aktivista Dijego Rivera. Proslavio se monumentalnim muralima u javnim ustanovama u Meksiku (124 freske u palati Ministarstva prosvete) i u SAD.
1963. Dva dana posle atentata u Dalasu na predsednika SAD Džona Kenedija, Džek Rubi je u policijskoj stanici ubio iz revolvera Lija Harvija Osvalda, koji je bio osumnjičen za atentat.
1974. Predsednik SAD Džerald Ford i sovjetski lider Leonid Brežnjev postigli su u Vladivostoku privremeni sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.
1976. U zemljotresu koji je razorio grad Muradije i stotine sela na istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi, a 50.000 je ostalo bez domova.
1989. Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu, kompletnorukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnelo je ostavke, uključujući i generalnog sekretara Miloša Jakeša. Na mesto generalnog sekretara partije došao je Karol Urbanek.
1992. Na jugu Kine srušio se putnički avion „Boing 737″. U najtežoj nesreći u istoriji kineskog vazduhoplovstva, poginula je 141 osoba – svi putnici i članovi posade.
1995. Irci su na referendumu tesnom većinom (50,28 odsto)izglasali legalizaciju razvoda braka.
1998. Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević smenio jenačelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnika Momčila Perišića.
1998. General Emil Lahud, prvi predsednik Libana posle okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj bliskoistočnoj zemlji, preuzeo je dužnost šefa države.
2000. Oko 900.000 ljudi protestovalo je na ulicama Barselone zbog terorističkih akcija baskijske separatističke organizacije ETA. Na čelu protestne kolone bili su španski premijer Hose Maria Aznar i drugi visoki državni i politički zvaničnici.
2000. Jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica doputovao je u Zagreb na Samit na vrhu država jugoistočne Evrope i EU. To je prva poseta srpskog zvaničnika Hrvatskoj od raspada bivše Jugoslavije.
2003. Vrhovni sud u Glazgovu (Škotska) osudio je na 27 godina zatvora libijskog obaveštajca Abdela Baseta Ali al-Megrahija, koji je 2001. proglašen krivim za učešće u rušenju Pan Am-ovog aviona na letu broj 103 iznad jezera Lokerbi u Škotskoj 1998. godine.
2004. Predsednik Francuske Žak Širak doputovao je u prvu zvaničnu posetu Libiji od kada je ta država 1951. stekla nezavisnost.
2005. Umro je Pat Morita, japansko-američki glumac, poznat po svojoj ulozi u filmu „Karate kid”.
2006. Umrla je američka glumica, pozorišna i filmska scenaristkinja Beti Komden (Betty Comden) legenda Brodveja koja je napisala brojne hit pozorišne i filmske mjuzikle („Pevanje na kiši”).