Rođen Eros Ramacoti, italijanski pop pevač – 1963. godina

Eros se smatra veoma značajnim italijanskim izvođačem današnjice takođe poznatim i širom sveta, a vrhunac karijere je doživeo osamdesetih godina i početkom dvadeset prvog veka. Do sada je prodao malo više od 50 miliona diskova.

Već kao dete Eros Ramacoti je zavoleo fudbal i muziku, pa je zajedno sa bratom Markom osnovao bend koji je izvodio i prerađivao pesme poznatih autora. Ubrzo je počeo sam da kompnuje, i svoju karijeru je započeo na Kastrokaro festivalu kada potpisuje svoj prvi ugovor. Godinu dana kasnije izdaje prvi singl „Ad un amico” dok 1984. doživljava veliki uspeh pesmom „Una terra promessa”.

Ubrzo je stekao veliku popularnost, pa posle albuma „Nuovi eroi kreće” na svoju prvu turneju.

Otkako je izdao i svoj treći album, Eros Ramacoti pravi verzije i na španskom jeziku za veliko latinoamerčko tržište, i tako dostiže svetsku slavu.

Godine 1994. učestvuje na dodeli MTV nagrada u Berlinu, a potom i u projektu „Trio” koji biva ocenjen kao muzički događaj godine. Potpisavši ugovor BMG Recording 1995. godine učestvuje na letnjim festivalima zajedno sa čuvenim zvezdama kao što su Elton Džon, Rod Stjuart, Džimi Pejdž i Džo Koker za koga je kasnije napisao pesmu „That’s all I need”.

Jedan od najznačajnijih događaja za Erosovu karijeru je bio album Dove c’è la musica koji biva prodat u šesnaest miliona primeraka.

Snimio je nekoliko izuzetno poznatih dueta sa Lučanom Pavarotijem, Džo Kokerom, Andreom Bočelijem, Šer, Umbertom Tocijem, među kojima je Cose della vitta sa Tinom Tarner 1997. godine, i „I belong to you” sa Anastasijom 2005. koji se pojavljuje na albumu „Calma aparente”.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1492 – Kristofer Kolumbo je na prvom putovanju preko Atlantika otkrio kopno, misleći da je stigao do Istočne Indije i proglasio je posedom Španije.

1628 – Kraljevske trupe pod kardinalom Rišeljeom zauzele su, nakon višemesečne opsade, uporište hugenota
(protestanata) La Rošel.

1636 – U Kembridžu, u američkoj državi Masačusets, osnovan je Koledž Harvard, najstarija obrazovna ustanova u SAD.

1704 – Umro je engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Snažno je
uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države („Ogled o ljudskom razumu”, „Pisma o toleranciji”, „Dve rasprave o vladi”, „Vaspitanje”.

1746 – U zemljotresu u Peruu, u kojem su razoreni gradovi Lima i Kaljao, poginulo je najmanje 18.000 ljudi.

1836 – Proglašena je federacija Perua i Bolivije.

1884 – Rođen je kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar „Collegium musicum” („Četiri komada za klavir”, „Melodije i ritmovi sa Balkana”, „Pred veličanstvom prirode”).

1886 – Na ostrvu Bidl u njujorškoj luci predsednik SAD Grover Klivlend otkrio je Statuu slobode, poklon Francuske koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi, a konstruisao Gustav Ajfel.

1891 – U Japanu je od zemljotresa na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi, a 300.000 ostalo je bez domova.

1914 – Rođen je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dečje paralize.

1918 – Posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu, u Pragu je preuzeo vlast Nacionalni komitet. Republika Čehoslovačka sa predsednikom Tomašem Garigom Masarikom proglašena je u novembru 1918.

1919 – U SAD je stupio na snagu zakon o prohibiciji kojim je zabranjena prodaja pića sa više od pola procenta alkohola.

1922 – Oko 40.000 fašista „crnokošuljaša” Benita Musolinija krenulo je iz Napulja u Marš na Rim. Dva dana kasnije
kralj Vitorio Emanuele (Vittorio) poverio je Musoliniju mandat za sastav vlade. Fašistički režim trajao je do jula 1943.

1923 – Umro je političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 20. decembra 1920. Bio je urednik listova „Samouprava” (1881-83) i „Odjek” od 1884.

1932 – Rođen je političar Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije posle sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, posle smrti predsednika arhiepiskopa Makariosa III.

1940 – Italijanske trupe napale su Grčku iz Albanije, pošto je Grčka odbila ultimatum kojim je Italija tražila vojna uporišta na njenoj teritoriji. Uz pomoć Nemaca, Grčka je okupirana u aprilu 1941.

1962 – Okončana je kubanska raketna kriza – sovjetski lider Nikita Hruščov saopštio je da je naredio povlačenje raketa sa Kube, a predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi da će obustaviti blokadu te zemlje.

1974 – Šefovi arapskih država, uključujući jordanskog kralja Huseina Deklarcijom su zatražili stvaranje nezavisne palestinske države.

1982 – Na opštim izborima u Španiji ubedljivu pobedu odnela je Socijalistička radnička partija Felipea Gonzalesa.

1995 – U požaru u metrou glavnog grada Azerbejžana, Bakua, poginulo je najmanje 289, a povređeno 270 ljudi.

2000 – Na Kosovu su, u organizaciji administracije UN, održani lokalni izbori, na kojima je ubedljivo pobedio Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove. Kosovski Srbi su bojkotovali izbore, a jugoslovenske vlasti ih nisu priznale.

2001 – Američki predsednik Džordž Buš formirao je Grupu za praćenje inostranih terorista kojom rukovodi javni tužilac Džon Eškroft, a zadatak grupe je i da nalazi i deportuje strance koji ilegalno borave u SAD.

2002 – Visoki diplomata SAD-a, Lorens Foli, ubijen je u Amanu (Jordan). Foli je u ambasadi SAD u Amanu vodio
američku agenciju za međunarodnu pomoć i saradnju (USAID). On je prvi zapadni diplomata ikada ubijen u toj državi.

2003 – Tribunal u Hagu osudio je Srbina iz Bosne i Hercegovine Predraga Banovića na osam godina zatvora zbog ratnih zločina u logoru Keraterm kod Prijedora 1992. godine.

2005 – Umro je pozorišni i filmski velikan, glumac Ljuba Tadić. Bio je stalni član Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta, Ateljea 212 i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u kojima je ostvario veliki broj zapaženih uloga. Glumio je u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.

2008 – Na izborima u Maldivima predsednik Maumun Abdula Gejum izgubio je vlast posle 30 godina. On je priznao pobedu opozicionog kandidata Mohameda Našida koji je tokom njegove vladavine više puta bio zatvaran zbog zalaganja za demokratije na tom arhipelagu u Indijskom okeanu.