Rođen Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika – 1821. godina

Dostojevski je jedan od najuticajnijih pisaca ruske književnosti. Prema širini i značaju uticaja, posebno u modernizmu, on je bio svetski pisac u rangu Šekspira i Servantesa.

Na današnji dan 1821, godine rodio se Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski je završio vojnu školu. U dvadesetosmoj godini, zbog učešća u revolucionarnoj organizaciji bio je osuđen na smrt. Nakon pomilovanja proveo je četiri godine na prisilnom radu u Sibiru.

Njegovo delo je postalo u 20. veku neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja.

Njegova najpoznatija dela su: „Poniženi i uvređeni”, „Zločin i kazna”, „Kockar”, „Idiot”, „Zli dusi”, „Braća Karamazovi” …

Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno često su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1405. Umrla srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389. sklopila mir s Turcima i upravljala Srbijom u ime maloletnog sina Stefana. Kasnije se zamonašila i podigla manastir Ljubostinja, gde je sahranjena kao monahinja Evgenija.
1500. Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali tajni sporazum u Granadi o podeli Italije.
1855. Umro danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kritičar hrišćanstva kao crkvene dogme i začetnik egzistencijalizma.
1869. Rođen Vitorio Emanuele III, italijanski kralj od 1900. do 1946, oženjen Jelenom, ćerkom crnogorskog kralja Nikole I. Podržao Musolinijev režim i 1936. proglašen carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao 1946. u korist sina Umberta, nadajući se da će tako spasiti Savojsku dinastiju, ali se Italijani u junu 1946. na plebiscitu izjasnili za republiku.
1878. Umro crnogorski pisac i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, često nazivan „Njegošem u prozi”. Prvu pripovetku objavio 1868. i odmah postao jedan od najistaknutijih i najcenjenijih pripovedača.
1918. Kapitulacijom Nemačke završen Prvi svetski rat u kom je učestvovalo 36 država. Život izgubilo oko 10 miliona ljudi. Bezuslovna kapitulacija, prema kojoj je Nemačka morala da napusti sve okupirane zemlje na zapadu i istoku, Alzas i Lorenu i levu obalu Rajne, potpisana u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompijenj.
1918. Maršal Jozef Pilsudski proglasio nezavisnu republiku Poljsku.
1941. Sa teritorije SSSR u Drugom svetskom ratu počelo emitovanje programa radio-stanice „Slobodna Jugoslavija”.
1942. Nemačke trupe u Drugom svetskom ratu zaposele i neokupiran deo Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju. Istog dana nemačke i italijanske trupe okupirale i francusko ostrvo Korzika.
1944. Počela Batinska bitka u kojoj su jedinice sovjetske „Crvene armije” i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, posle teških borbi 23. novembra porazile nemačke snage.
1945. Održani prvi posleratni izbori u Jugoslaviji na osnovu kojih je konstituisana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije.
1952. Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu prvi put prikazali svoj izum, video-rikorder.
1961. Sovjetski grad Staljingrad preimenovan u Volgograd.
1965. Premijer Rodezije Jan Smit jednostrano proglasio nezavisnost od Velike Britanije, koja je režim bele manjine proglasila iegalnim i uvela trgovinske sankcije.
1971. Senat SAD ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.
1975. Proglašena nezavisnost Angole, posle 5 vekova portugalske kolonijalne vlasti. Prvi predsednik Narodne Republike Angole postao Agostino Neto.
1992. Engleska anglikanska crkva napustila vekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.
1996. Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.
2000. U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glečera Kicštajnhorna u masivu Hohen Tauern, u austrijski Alpama, život izgubilo 159 osoba.
2000. Stupio na snagu Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, čime je zaokružena monetarna vlast u Crnoj Gori, inaugurisana godinu dana ranije, uvođenjem nemačke marke u platni promet.