Rođen Frenk Sinatra, američki pevač i filmski glumac – 1915. godina

Na današnji dan rođen je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra. Dobitnik je 'Oskara' za legendarni film 'Odavde do večnosti'.

Frensis Albert Sinatra (Hoboken, 12. decembra 1915. – Los Anđeles, 14. maja 1998.), bio je američki pevač i glumac.

Sinatra je bio živuće utelovljenje američkog šoumena, ali i prilično kontroverzna ličnost izvan scene.

Sin italijanskog emigranta, rođen je u radničkoj porodici.

Kao mladić počinje da se bavi muzikom, prvo u maloj grupi, a zatim samostalno. Postepeno niže uspehe i privlači milione devojaka.

Međutim, procvat roka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kreće u filmske vode i dobija ulogu u filmu „Odavde do vječnosti”, za koju osvaja Oskara za najbolju sporednu ulogu 1953.

Od tada se paralelno bavi glumačkim i pevačkim poslom. Autor je stotinak albuma, a nastupio je u 58 filmova.

Poput prave „zvezde” čitavog života je punio stranice žute štampe svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama sa mafijom i svojom sklonošću piću.

Tokom celog života nije podnosio žene koje puše i piju previše, kao i one koje stavljaju previše parfema. Nije voleo pečenu jagnjetinu, zelenu salatu, a od ljudi lažove i laskavce.

Bio je pravi domaćin, i u skladu sa italijanskim korenima i odličan kuvar. Namerno se predstavljao kao veliki ljubitelj zabava i puštao je da javnost misli kako se svake večeri ludo provodi, a u stvari je najčešće bio kod kuće uz knjigu.

Bio je veliki zaljubljenik u beletristiku i jako se zanimao za istoriju. Imao je odlično oko za dela francuskog impresionizma. Bio je, što se kaže, „lažni alhos” – više je pričao o piću, nego što ga je konzumirao.

Smatrao je da je Lenonova i Mekartnijeva pesma „Yesterday” jedna od najboljih pesama ikada napisanih, kao i da je Šugar Rej Robinson najbolji bokser koga je ikada imao prilike da gleda.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1586. Umro Ištvan Batori, knez Transilvanije od 1571. i poljski kralj od 1575, koji je tokom vladavine uspeo da konsoliduje prilike u zemlji i da osigura poljsku prevlast na Baltiku. Osnovao univerzitet u Vilnusu 1579.

1821. Rođen Gistav Flober, klasik francuskog realističnog romana, autor dela “Gospođe Bovari” zbog kog je bio optužen za povredu javnog morala.

1863. Rođen norveški slikar Eduard Munk, jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza.

1873. U Srbiji uveden dinar kao novčana jedinica, čime je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca, dukata, forinti, talira.

1894. Japanske trupe počele invaziju na Koreje.

1896. Đuljielmo Markoni u Londonu prvi put javno prikazao bežičnu radiotelegrafiju.

1913. Slika Leonarda da Vinčija “Mona Liza” pronađena u Firenci 2 godine pošto je ukradena iz pariskog muzeja “Luvr”.

1915. Poleteo prvi avion u potpunosti napravljen od metala, koji je konstruisao Nemac Hugo Junkers.

1918. Srpska vojska po završetku Prvog svetskog rata ušla u Zemun, čime je okončana dvovekovna vladavina Habsburške monarhije u tom gradu.

1920. Konstituisana Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad Skupštine, kojom je predsedavao hrvatski političar Ivan Ribar, trajao više od 6 meseci i okončan donošenjem Vidovdanskog ustava 28. juna 1921.

1940. Kraljevina Jugoslavija u Drugom svetskom ratu potpisala s Mađarskom pakt o večnom prijateljstvu, u nameri da poboljša odnose s Nemačkom.

1958. Umro srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova.

1958. Umro srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Tokom Drugog svetskog rata bio predsednik jugoslovenske vlade u emigraciji u Londonu, a posle rata u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora na procesu Draži Mihailoviću. Umro u emigraciji u Velikoj Britaniji.

1963. Kenija postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta s Džomom Kenijatom kao premijerom. Na isti dan 1964. postala republika, a Kenijata prvi predsednik.

1969. Grčka se povukla iz Saveta Evrope i time izbegla da zbog vojnog režima i kršenja ljudskih prava bude izbačena iz te evropske institucije.

1979. Grupa generala izvršila vojni udar u Južnoj Koreji i preuzela vlast.

1983. Šiitski ekstremisti aktivirali automobile-bombe ispred američke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba poginulo, 86 ranjeno.

1992. Na indonežanskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu poginulo najmanje 2.200 ljudi.

1993. Rusi na referendumu, prvom slobodnom izjašnjavanju od 1917, izglasali nov Ustav kojim je predsednik Boris Jeljcin dobio široka ovlašćenja. Spor oko Ustava početkom oktobra doveo do konflikta s komunistima i ekstremnim nacionalistima u kom je poginulo više od 150 ljudi.

2000. Eritreja i Etiopija potpisale u Alžiru mirovni sporazum kojim je okončan dvogodišnji rat oko granica.

2001. Izraelski avioni bombardovali palestinske bezbednosne ciljeve u gradu Gazi samo nekoliko sati pošto je 10 Izraelaca ubijeno i oko 30 ranjeno u napadima na jevrejske naseljenike na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. Izraelske snage ušle u palestinski grad Dženin na Zapadnoj obali.