Rođen glumac Šon Koneri – 1930. godina

Kao šezdesetgodišnjaka, magazin „People" proglasio ga je 1995. godine najseksepilnijim živim muškarcem, što je Koneri prokomentarisao rečima – Hvala Bogu, pa nisam najprivlačniji mrtav muškarac!

Tomas Šon Koneri, kako mu je puno ime, rođen je 1930. godine u siromašnoj edinburškoj porodici.

Otac mu je bio vozač kamiona, a majka sluškinja. Šon je, kada je imao petnaest godina, izbačen iz škole, nakon čega se pridružio britanskoj ratnoj mornarici.

Nakon napuštanja vojske, počinje da se bavi bodi bildingom, što mu je omogućilo da povremeno radi kao model za reklamiranje kupaćih gaćica. Pored toga, Koneri je bio fizički radnik, zidar, spasilac na plaži…

Godine 1950, na takmičenju za Mister Univerzuma osvaja treće mesto, a godinu dana kasnije debitovao je u pozorištu.
Prvu glavnu ulogu odigrao je 1957. u BBC-jevoj ekranizaciji „Rekvijema za teškaša”.

Pravi proboj Šona Konerija počeo je 1962. godine, sa prvim filmom o tajnom agentu Džejmsu Bondu. Koneri je igrao glavnu ulogu u prvih pet Bond-filmova – „Dr. No”, „Iz Rusije sa ljubavlju”, Goldfinger”, „Thunderball” i „Samo dvaput se živi”. Ponovo se pojavio kao Bond u filmovima „Dijamanti su večni” i „NIkad ne reci nikad”. Svih sedam filmova postigli su veliki uspeh.

Jan Fleming, tvorac serijala, isprva nije bio oduševljen izborom Konerija za naslovnu ulogu, opisavši ga kao „preraslog kaskadera”, što nije bio izgled koji je on želeo za svog junaka.

Zahvaljujući iskustvu stečenom u filmovima o Bondu, Koneri je bio uspešan u akcionim, kao i filmovima o političkim intigrama.

Prve nagrade, Oskara i Zlatni globus, Šon Koneri, nije dobio za ulogu tajnog agenta 007, već za ulogu u filmu „Nedodirljivi”. Velike uspehe imao je u filmovima: „Lov na crveni oktobar”, „Ruska kuća”, „U odbrani” i „Indijana Džouns”. Pamtimo ga i po filmovima „Čovek koji je hteo da postane kralj”, „Velika pljačka voza”, „Brđanin” i „Ime ruže”.

Naredne godine časopis „Empire” proglasio ga je sedmom najprivlačnijom filmskom zvezdom svih vremena. Ispred njega su bila samo dvojica pripadnika muškog pola – Džoni Dep i Robert Redford.

Šon Koneri se poslednjih godina bavi uglavnom producentskim poslom.

 

Ostali događaji na današnji dan:
325 – U Nikeji je završen Prvi vaseljenski crkveni sabor, koji je sazvao rimski car Konstantin Veliki. Nikejski sabor osudio je različite jeresi, posebno aleksandrijskog sveštenika Arija, uspostavio doktrinu o „svetom trojstvu” i reformisao Julijanski kalendar.

1270 – Umro je francuski kralj Luj IX, koji je tokom vladavine od 1226. ojačao dotad slabu kraljevsku vlast i predvodio Šesti i Sedmi krstaški rat.

1530 – Rođen je ruski car Ivan IV Vasiljevič, poznat kao Ivan Grozni. Nadimak Grozni dobio je zbog grubog načina na kojim je suzbijao samovolju boljara. Osnovao je grad Arhangelsk i pripojio Sibir Rusiji, a za njegove vladavine počela je da radi prva štamparija u Rusiji (1553).

1718 – Francuski iseljenici u Americi, u Luizijani su osnovali grad Nju Orleans, po francuskom vojvodi od Orleana.

1744 – Rođen je nemački pisac, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid von Herder. Svojim delom uticao je na nemački romantizam, posebno na mladog Getea i književni pokret „Šturm und drang”. U zbirku „Glasovi naroda u pesmama” uvrstio je i četiri srpske narodne pesme među kojima je „Hasanaginica” u Geteovom prevodu.

1819 – Rođen je američki detektiv škotskog porekla Alen Pinkerton, koji je 1850. osnovao Nacionalnu detektivsku organizaciju „Pinkerton”.

1822 – Umro je engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel. Otkrio je 1781. planetu Uran, što mu je obezbedilo članstvo, a potom i položaj predsednika u Londonskom kraljevskom društvu.

1825 – Urugvaj je objavio nezavisnost od Španije.

1839 – U Užicu je osnovana gimnazija. Tu gimnaziju pohađali su neki od prvaka socijalističkog pokreta u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka, Radovan Dragović, Dimitrije Tucović i Dušan Popović i druge istaknute ličnosti kao što su Ljubomir Davidović i Milan Predić.

1842 – U Kragujevcu su ustavobranitelji predvođeni Tomom Vučićem Perišićem podigli bunu seljaka nezadovoljnih povećanjem poreza i oborili sa vlasti kneza Mihaila Obrenovića. Vučić je potom, kao „predvoditelj naroda”, u Beogradu za kneza proglasio Aleksandra Karađorđevića. Mihailo Obrenović ponovo je bio knez Srbije od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku.

1867 – Umro je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1883. dva osnovna zakona elektrolize.

1875 – Kapetan Metju Veb je postao prvi čovek koji je preplivao kanal Lamanš.

1900 – Umro je nemački filozof poljskog porekla Fridrih Niče(Friedrić Nietzće). Otac nihilizma, filozofije života bez svrhe i značaja, umro je mentalno bolestan i paralizovan od sifilisa. Njegovo delo značajno je uticalo na filozofiju 19. i 20. veka („Tako je govorio Zaratustra”, „S onu stranu dobra i zla”, „Volja za moć”, „Slučaj Vagner”, „Sumrak idola”, „Antihrist”, „Ljudsko, odviše ljudsko”).

1921 – SAD su potpisale s poraženom Nemačkom mirovni ugovor,čime je formalno okončano ratno stanje dveju država u Prvom svetskom rata.

1940 – Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu bacilo prve bombe na Berlin. Do završetka rata 1945. na Berlin je palo oko 80.000 tona savezničkih bombi.

1944 – Savezničke snage su oslobodile Pariz u Drugom svetskom ratu.

1961 – Predsednik Brazila Žanio Kvardos je posle samo sedam meseci na tom položaju neočekivano podneo ostavku, navodeći kao razlog neidentifikovane „okultne snage”.

1964 – Kenet Kaunda je postao prvi predsednik Zambije.

1965 – Snežna lavina koja se sručila s glečera u švajcarskim Alpima zatrpala je 108 ljudi.

1972 – Kina je prvi put upotrebila veto u Savetu bezbednosti UN iusprotivila se prijemu Bangladeša u svetsku organizaciju.

1989 – Posle 12 godina i šest milijardi pređenih kilometara,američki vasionski brod bez ljudske posade „Vojadžer 2″ dospeo je do planete Neptun i njenog satelita Triton i poslao na Zemlju snimke tih nebeskih tela.

1999 – Na osnovu tajne optužnice Haškog tribunala za zločine protiv čovečnosti, u Beču je uhapšen načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske general-pukovnik Momir Talić. Uhapšen je u sali u kojoj je u toku bio seminar o vojnoj doktrini.

2000 – U Beogradu je nestao Ivan Stambolić, bivši predsednik Predsedništva Srbije, blizak prijatelj predsednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića krajem osamdesetih kada je Milošević počinjao svoju političku karijeru, a potom jedan od njegovih najvećih kritičara. Telo ubijenog Stambolića pronađeno je 28.marta 2003. godine na Fruškoj Gori.

2001 – Mete-Marit Tjesem Hojbi, samohrana majka i bivša kelnerica, udala se u Oslu za norveškog prestolonaslednika, princa Hakona.

2003 – U Ruandi su održani prvi višestranački predsednički izbori od sticanja nezavisnosti 1962. i skoro deset godina od genocida u toj zemlji u kojem je život izgubilo više stotina hiljada ljudi. Na tim izborima pobedio je dotadašnji predsednik Ruande Pol Kagame (bivši vođa pobune plemena Tutsi).

2003 – U eksploziji dva automobila bombe u Bombaju, finansijskom centru Indije, poginulo je 52, a povređeno najmanje 150 osoba.

2004 – Južnoafrička policija uhapsila je Marka Tačera sina bivše britanske premijerke Margaret Tačer, zbog sumnje da je umešan u puč u Ekvatorijalnoj Gvineji. U dogovoru sa tužiocima Tačer je priznao krivicu, nakon čega je osuđen na četiri godine uslovno i 500.000 dolara kazne, čime je izbegao zatvor.

2011 – Umrla je Vangari Matai prva Afrikanka koja dobila Nobelovu nagradu za mir 2004. za doprinos održivom razvoju, demokratiji i miru.