Rođen je Johan Volfgang fon Gete, nemački književnik i naučnik – 1749. godina

Pored toga što je dao doprinos svetskoj književnosti, Gete je poznat i po svojim otkrićima iz nauke. U biologiji, dao je teoriju uslova za metamorfozu biljaka, po kojoj sve biljke nastaju od listova. Takođe je poznat po svom otkriću središnje vilične kosti kod ljudi. Svoju teoriju boja smatrao je nejznačajnijim doprinosom nauci.

Gete je bio jedna od najznačajnijih ličnosti nemačke književnosti i evropskog neoklasicizma i romantizma krajem 18. i početkom 19. veka. Autor „Fausta” i „Teorije boja” širio je svoj uticaj širom Evrope, a tokom narednog veka njegova dela bila su inspiracija za mnoge muzičke i dramske komade.

Gete je rođen u Frankfurtu na Majni u Nemačkoj. Njegov otac bio je važna i poštovana ličnost, i lično je nadgledao obrazovanje svog sina.

Gete svoj prvi roman „Jadi mladog Vertera” izdaje 1774. godine, i on mu donosi svetsku slavu.

U periodu dok se družio sa Fridrihom Šilerom Gete je dovršio „Godine učenja Vilhema Majstera” i prelepu pesmu „Herman i Dorotea” (u ovom epu, povodom revolucije, protiv koje je bio, slavi porodicu, svakodnevni rad i mir), kao i „Rimske elegije”. U periodu Od Šilerove do svoje smrti, napisao je „Fausta”, „Izbor po srodnosti”, svoju pseudo-autobiografiju „Iz mog života: Činjenice i fikcija”, opisao je putovanje po Italiji, objavio je dosta naučnih radova i seriju rasprava o nemačkoj umetnosti. Njegova dela imala su ogroman uticaj na književnost i umetnost čim su se pojavila.

Kao dopuna radu u književnosti, Gete je dao značajan doprinos naučnom radu. U biologiji, dao je teoriju uslova za metamorfozu biljaka, po kojoj sve biljke nastaju od listova. Takođe je poznat po svom otkriću središnje vilične kosti kod ljudi.

Gete je smatrao svoju teoriju boja, svojim najznačajnijim doprinosom nauci i uopšte svojim najznačajnijim delom. On je tvrdio da boje nisu samo fenomen na fizičkom nivou već da boje zavise od svetla i načina na koje ono pada na predmete, odnosno da su one stvar individualne percepcije. Bio je izuzetno ponosan na svoj rad i jednom prilikom je rekao: „To što sam ja jedina osoba u ovom veku koja ima pravi uvid u nauku boja, je zato što sam ja ponosan na to i to je ono što mi daje osećaj da sam mnoge nadmašio”.

Geteov duhovni razvoj se najbolje ogleda u lirici. Od pobožnih pesama ispirisanih Klopštokom, preko anakreotskih pesama inspirisanih Vilandom, do Herderovog uticaja kada izvor pesničkog zanosa postaje priroda, u kojoj Gete vidi oličenje stvaralačke slobode i elementarne snage („Dobrodošlica i rastanak”).

 

Ostali događaji na današnji dan:
30. Umro biskup Aurelije Avgustin, Sveti Avgustin, jedan od najznamenitijih crkvenih učitelja. Napisao je oko 90 dela od kojih je najpoznatije „O Božijoj državi”. Imao je niz sledbenika, a u katoličkoj crkvi postoji više redova i kongregacija nazvanih po biskupu Avgustinu.

1619. Ferdinand II postao rimsko-nemački car. Njegova vladavina je obeležena borbom protiv protestantizma, što je podstaklo širenje Tridesetogodišnjeg rata.

1645. Umro holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivač škole prirodnog prava i nauke o međunarodnom pravu. Njegovo delo „O pravu plena”, napisano 1604-05, a izdato 1868. smatra se početkom samostalnog razvoja nauke o međunarodnom pravu.

1849. Austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog savladale otpor Danijela Manina i zauzele Veneciju, koja je u martu 1848. proglasila nezavisnost. Austrijska vlast održala se do 1866. kada je područje Venecije pripojeno Kraljevini Italiji.

1850. U Vajmaru prvi put izvedena opera Riharda Vagnera „Loengrin”. Orkestrom je dirigovao Franc List.

1910. Na svečanoj sednici Narodne skupštine u Cetinju, kneževina Crna Gora proglašena kraljevinom, a knez Nikola I Petrović kraljem.

1916. Nemačka u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji, a Italija Nemačkoj.

1922. Radio stanica WEAF u Njujorku emitovala, prvi put u svetu, reklamni oglas koji je trajao 10 minuta.

1944. Poslednji nemački vojnici u Marseju u Francuskoj predali se u Drugom svetskom ratu Saveznicima; oslobođen Tulon.

1960. Umro pisac Sima Pandurović, jedan od najznačajnijih pesnika srpske moderne sa početka XX veka.

1963. Borac za ljudska prava Martin Luter King održao pred 200.000 učesnika protestnog „Marša slobode” na Vašington čuveni govor pod nazivom „I have a dream”.

1973. U zemljotresu jugozapadno od Siudad Meksika poginulo više od 500, a ranjeno oko 1000 ljudi.

1975. Francuska poslala vojsku i policiju na Korziku da uguše demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi su kupili Korziku od Đenove 1768. i od tada je deo francuske države izuzev perioda 1794-96, kada je ostrvo bilo pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina 20. veka ojačao je pokret za autonomijom.

1987. Umro američki filmski režiser Džon Hjuston, jedan od najistaknutijih američkih sineasta XX veka.

1990. Irak proglasio okupirani Kuvajt 19. provincijom Iraka.

1991. Umro bivši poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh German. Kao Hranislav Đorić zamonašio se 1951. u manastiru Studenica, a za crkvenog poglavara je izabran 1958, posle smrti patrijarha Vikentija. Nakon što se razboleo na njegovo mesto je 2. decembra 1990. izabran patrijarh Pavle.

1994. Na referendumu u Republici Srpskoj 94 odsto bosanskih Srba izjasnilo se protiv prihvatanja mirovnog plana Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

1995. Od eksplozije granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo je 37, a ranjeno 85 ljudi. Predstavnici UN u Sarajevu optužili su bosanske Srbe za masakr civila, a dva dana kasnije avioni NATO bombardovali su postrojenja Vojske Republike Srpske.

2001. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo da je iz masovnih grobnica u Srbiji iskopano više od 340 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999. godine.