Rođen je nemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra – 1813. godine

Na današnji dan 1813. godine, rođen je nemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra. Stvarao je muzičke drame epskih razmera, proširio Betovenov simfonizam u operskoj partituri i postigao prožimanje dramske radnje i muzike ("Ukleti Holanđanin", "Tanhojzer", "Tristan i Izolda", "Prsten Nibelunga", "Parsifal").

 

Vilhelm Rihard Vagner pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz nemačke mitologije.

Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim stavovima i učenjima nemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši „jedinstveno umetničko delo”, u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra i slika.

Umesto široko raspevanih arija, upotrebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima postao je osnovni činilac u tumačenju događaja.

Vagner je kontroverzna ličnost. Smatra se da je gajio netrpeljivost prema Jevrejima i često su ga povezivali sa nacistima.

Zanimljivo je da Vagnerove opere nikada još nisu javno izvedene u državi Izrael, upravo zbog njegovog antisemitizma.

Paradoksalno je, međutim, da je Teodor Herzl, Jevrejin iz Budimpešte i osnivač cionizma, bio veliki ljubitelj Vagnerove muzike.

Ostali događaji na današnji dan:

337 – Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji.

1455 – Bitkom kod Sent Albansa u Engleskoj je počeo tridesetgodišnji “Rat dveju ruža” između dinastija Lankaster i Jork.

1813 – Rođen je nemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra. Stvarao je muzičke drame epskih razmera, proširio Betovenov simfonizam u operskoj partituri i postigao prožimanje dramske radnje i muzike (“Ukleti Holanđanin”, “Tanhojzer”, “Tristan i Izolda”, “Prsten Nibelunga”, “Parsifal”).

1833 – U Čileu je usvojen ustav kojim je data veća vlast predsedniku, a rimokatolička vera proglašena državnom.

1859 – Rođen je engleski pisac Artur Konan Dojl, proslavljeni autor kriminalističkih romana u kojima su glavni junaci detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson.

1873 – Umro je italijanski pisac Alesandro Manconi, čije su delo i ideje snažno uticale na nacionalni pokret “rizorđimento” četrdesetih godina 19. veka (“Verenici”, posmrtna oda Napoleonu I Bonaparti “Svete himne”, drame “Grof Karmanjola”, “Adelki”).

1885 – Umro je francuski književnik Viktor Igo, uz Balzaka najznačajnija ličnost u francuskoj književnosti. Od 1841. je član Akademije, a od 1845. poslanik u parlamentu gde se zalaže za slobodu štampe, ukidanje smrtne kazne i socijalne reforme. Nakon državnog udara Napoleona Bonaparte, odlazi u 19-godišnje izgnanstvo gde je napisao najpoznatija dela, romane “Jadnici” i “Zvonar Bogorodične crkve”.

1907 – Rođen je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najboljih tumača Šekspirovih likova, dobitnik Oskara za film “Hamlet”. Godine 1970. dobio je plemićku titulu.

1914 – Velika Britanija je od Anglo-persijske naftne kompanije preuzela kontrolu nad naftnim izvorima u Persijskom zalivu.

1915 – U najtežoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji u sudaru dva voza, u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.

1918 – Nemački avioni bombardovali su Pariz u Prvom svetskom ratu.

1939 – Hitler i Musolini potpisali su “Čelični pakt” o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Nemačke i Italije.

1943 – U Moskvi je saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala. Smatra se da je to bio Staljinov gest dobre volje prema zapadnim saveznicima u Drugom svetskom ratu.

1970 – Umro je jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica. Od 1949. bio je reditelj i jedan od glavnih organizatora u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, a od 1957. režirao je u beogradskom Ateljeu 212 i u Narodnom pozorištu.

1972 – Predsednik SAD Ričard Nikson susreo se u Moskvi s predsednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Leonidom Brežnjevom, kao prvi američki predsednik koji je posetio Sovjetski Savez.

1972 – Cejlon je postao republika u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Šri Lanka.

1975 – Rodezija je isključena iz Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.

1985 – U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo je 60, a ranjeno 190 ljudi.

1989 – Indija je izvršila probu svoje prve rakete zemlja-zemlja srednjeg dometa.

1992 – Generalna skupština UN primila je u punopravno članstvo tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana u Sarajevu je postignut sporazum između predstavnika JNA i Predsedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana SR Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.

1994 – Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli su međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u pohodu na glavni grad.

1997 – Pola miliona Poljaka pohrlilo je da vidi svog zemljaka, Papu Jovana II tokom njegove desetosatne posete toj zemlji.

1997 – Ruski predsednik Boris Jeljcin smenio je ministra odbrane i nekoliko visokih generala, nakon što su odbili da smanje budžet i da izvrše reorganizaciju vojske.

1998 – Glasači u Severnoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana 20-godišnja borba izmedju prostestanata i katolika. Za ustavne promene glasalo je blizu 95 odsto glasača.

1999 – U najvećem talasu izbeglica sa Kosova oko 7.700 Albanaca prešlo je u Makedoniju.

2000 – Izraelske sudije oborile su zakon koji je branio ženama da se mole ispred Tora arabeski na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mestu.

2001 – Nacionalna skupština Francuske odobrila je kontroverzni predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separaatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali su dvadeset godina.