Rođen južnoafrički pravnik i državnik Nelson Rolihlahija Mandela – 1918. godina

Nakon odlaska s vlasti posvetio se humanitarnom radu i postao je jedna od najpopularnijih i najprepoznatljivijih ikona savremenog sveta. Mnogi ga smatraju jednim od retkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svetu.

Kao sin poglavice Xhosa i student, priključio se 1942. godine Afričkom nacionalnom kongresu, organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi.

Postao je jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv aparthejda. Nakon što te mere nisu dale rezultate, Mandela je postao uveren kako jedino oružana borba može srušiti aparthejd. Organizovao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali pre nego što se ona intenzivirala Mandela i njegovi drugovi su uhapšeni, a kasnije i osuđeni na doživotni zatvor.

Iako je u zatvoru bio izolovan i marginalizovan, njegovo dugogodišnje robijanje je postalo simbol borbe protiv aparthejda, a Vlada Južne Afrike je bila pod pritiskom da ga pusti na slobodu.

Oslobođen je 1990. godine i s tadašnjim južnoafričkim predsednikom Frederikom W. De Klerkom započeo je pregovore s ciljem mirnog okončanja aparthejda i prenosa vlasti na crnačku većinu. Za te napore su Mandela i De Klerk 1993. godine dobili Nobelovu nagradu za mir.

Godine 1994. ANC je dobio izbore i Mandela je proglašen za prvog crnog predsednika Južne Afrike.

Dužnost je obavljao do 1999. godine. Iako je njegov mandat bio obeležen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vernost demokratskim institucijama.

Nakon odlaska s vlasti posvetio se humanitarnom radu i postao je jedna od najpopularnijih i najprepoznatljivijih ikona savremenog sveta. Mnogi ga smatraju jednim od retkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svetu.

 

Ostali događaji na današnji dan:

64. Dve trećine Rima izgorelo je u požaru. Car Neron optužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.

1290. Kralj Edvard I proterao je Jevreje iz Engleske.

1536. Engleski parlament doneo je odluku o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.

1610. Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom slikao likove iz
svakodnevnog života, koristeći svetlost kao glavni elemenat kompozicije.

1635. Rođen je engleski fizičar Robert Huk. Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Meseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti („Hukov zakon”).

1721. Umro je francuski barokni slikar Žan Antoan Vato, dominantna ličnost francuskog slikarstva početkom 18. veka („Polazak na Kiteru”, „Parisov sud”).

1811. Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka („Vašar taštine”).

1870. Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vere i morala svih vernika.

1872. Umro je meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huarez. Kao predsednik Meksika (tri puta, 1858, 1867, 1871) odvojio je crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske.

1887. Rođen je norveški oficir Vidkun Kvisling, premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (1942-45). Po završetku rata osuđen je na smrt i streljan, a njegovo ime postalo je simbol nacionalne izdaje.

1918. Rođen je južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsednik Južne Afrike.

1921. Rođen je američki astronaut Džon Glen, prvi Amerikanac koji je 1962. obleteo Zemlju u kosmičkom brodu „Merkjuri-Atlas 6″.

1925. Budući nacistički lider Nemačke Adolf Hitler je objavio prvi tom svog ličnog manifesta „Majn kampf”.

1933. Rođen je Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik post staljinističke generacije ruskih pesnika („Padaju beli snegovi”, „Obećanje”, „Hidrocentrala u Bratsku”, „Autobiografija”).

1936. Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje, počeo je građanski rat u Španiji.

1942. Nemci su, u Drugom svetskom ratu, uz pomoć domobrana, nakon više od mesec dana borbi pobedili partizanske snage na planini Kozari, u severozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.

1942. SAD su u Drugom svetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

1971. Šest emirata u Persijskom zalivu – Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra – sklopilo je sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.

1972. Egipat je zatražio od SSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.

1992. Ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.

1994. U eksploziji podmetnute bombe u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu poginulo je 96 ljudi.

2001. Skupština Srbije usvojila je zakone o radio-difuziji, o borbi protiv organizovanog kriminala i mafije, kao i zakon kojim se Resor državne bezbednosti MUP-a Srbije transformiše u samostalnu Bezbednosno-informativnu agenciju.

2002. A.J.P. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je 12. po redu predsednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.

2003. Britanska policija pronašla je telo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor britanskog BBC za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izveštaju policije Keli je izvršio samoubistvo.

2005. Bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek, zvani Legija i još trojica pripadnika JSO osuđeni su na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.

2005. Umro je general Vilijam Vestmorlend, komandant američkih vojnih operacija u Vijetnamu.