Rođen Leonardo da Vinči, italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik – 1452. godina

Leonardo di ser Pjero da Vinči poznat kao Leonardo da Vinči je bio italijanski renesansni arhitekta, pronalazač, inženjer, vajar i slikar. Bio je opisan kao ideal 'renesansnog čoveka' i kao univerzalni genije.

Poznat je po svojim remek-delima, kao što su „Tajna večera” i Mona Liza, a njegovi izumi se danas koriste u modernoj tehnologiji, iako nisu primenjivani u njegovo doba. Pomogao je razvoju anatomije, astronomije i građevinarstva.

Njegove slike se danas smatraju vrhunskim delima ovog „univerzalnog genija”, kako su ga često nazivali. Bio je fasciniran misterijom ljudskog lica i mogućnošću čitanja „pokreta duše” kroz pokrete i izraze lica. Leonardov portret žene firentinskog zvaničnika toga vremena „Mona Liza” nadaleko je poznat po zagonetnom izrazu lica portretisane dame. Portret „Mona Liza” je prvi psihološki portret naslikan u istoriji te se zato daje toliki značaj ovom delu.

 

Ostali događaji na današnji dan:

121. Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom “Samom sebi”.

1532. U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II ušla je u Madjarsku.

1607. Kapetan Džon Smit doveo je u Kejp Henri u Virdžiniji prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.

1711. Rodjen je britanski filozof škotskog porekla, Dejvid Hjum, preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca. (“Rasprava o ljudskoj prirodi”, “Filozofski ogled o ljudskom razumu”).

1798. Rođen je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog “Fausta” i napisao “Dnevnik” u kojem je izložio zapažanja o umetnosti (“Danteova barka”, “Ulazak krstaša u Carigrad”, “Na barikadama 28. jula 1830”).

1812. Rođen je nemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvipočeo praviti topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern “Krup” bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i Drugom svetskom ratu. Medjunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948. godine Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.

1828. Rusija je objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.

1894. U Aleksandriji, u Egiptu rodjen je Rudolf Hes (Heš),nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na sudjenju u Nirnbergu 1946. osudjen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.

1904. Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. Uveo je zakon o metarskim merama u Srbiji.

1910. Rođen je književnik Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pisao je romane (“Derviš i smrt”, “Tišina”, “Tvrdjava”), pripovetke, eseje i filmske scenarije.

1915. Italija je tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.

1931. Umro je srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.

1937. Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog gradjanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali su španski grad Gernika. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu “Gerniku”, apokaliptični prikaz gradjanskog rata.

1942. U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je najmanje 1.540 ljudi.
1945. Uhapšen je maršal Henri Filip Peten šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osudjen je na smrt zbog izdaje, ali mu je zbog ranijih zasluga i starosti kazna preinačena u doživotnu robiju.

1954. U Ženevi je počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

1962. Britanija je lansirala prvi satelit Ariel I.

1964. Tanganjika, Zanzibar i Pemba su osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u
Tanzanija.

1984. Umro je američki džez muzičar i vodja orkestra Vilijam”Kaunt” Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937) bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.

1986. Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine.

1994. U Južnoj Africi su održani prvi izbori, na kojima suučestvovali i crnci i belci, i koji su označili kraj režima aparthejda.

1999. Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsedniku SRJ Slobodanu
Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.

2003. Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.

2005. Sirija je u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana, posle gotovo tri decenije vojnog prisustva u toj zemlji.