Rođen Oskar Davičo, srpski i jugoslovenski pisac – 1909. godina

Rođen je 18. januara 1909. godine u Šapcu, u jevrejskoj činovničkoj porodici. Osnovnu školu učio je u Šapcu, gimnaziju u Beogradu (Prva muška), gde je maturirao 1926. Prvu priču objavio je u beogradskoj reviji Nedeljne ilustracije 1923. godine.

Sa Đorđem Kostićem i Đorđem Jovanovićem je izdavao listove Okno i Tragovi (tri sveske 1928 — 1929). Studirao je romanistiku u Parizu, na Sorboni (1926 — 1928) i na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i diplomirao (1930).

Kraće vreme radi kao profesor književnosti u Prvoj muškoj gimnaziji u Beogradu (1931). Postavljen je za suplenta gimnazije u Šibeniku, gde predaje srpski i francuski jezik. Zatim prelazi u Bihać, gde u državnoj gimnaziji predaje francuski jezik od prvog do osmog razreda.

Kao član KPJ, aktivno se uključuje u međuratni politički život. Postaje sekretar Mesnog komiteta KPJ u Bihaću, gde 1932. biva uhapšen i od Suda za zaštitu države osuđen na pet godina zatvora. Kaznu je odslužio u KPD Sremska Mitrovica. Od 1938. do početka rata živi prvo u Beogradu a zatim i u Zagrebu.

U časopisu Naša stvarnost 1938. je objavio ciklus pesama Tri zida, Detinjstvo i Srbija. Zbirka Pesme, koju je objavio iste godine, zabranjena je zbog „teške povrede javnog morala”, a Davičo je uhapšen. Sledeće godine sarađuje u listu Život i rad, i sa Ognjenom Pricom prevodi Budenbrokove Tomasa Mana.

1940. Biva isključen iz KPJ po odluci Agitpropa zbog saradnje u Krležinom Pečatu, gde je pod pseudonimom S. Kovačić objavio ciklus pesama Hana i prevod Uzorane ledine Šolohova (1939). Početak Drugog svetskog rata ga je zatekao u Splitu gde se bavio ilegalnim radom. Biva uhapšen i interniran u Borgo Val di Taro u Italiji (okrug Parma).

Iz Italije beži 1943, i preko Monte Gorgena stiže do Dalmacije. Stupa u redove Prve proleterske divizije, sa kojom prelazi Bosnu, Crnu Goru, Sandžak, Taru, Durmitor. Odatle je prebačen na Vis, gde je kraće vreme radio u Presbirou. Zatim je sa jedinicom, preko Valjeva, Aranđelovca, stigao u oktobru 1944. do Beograda, gde učestvuje u borbama za oslobođenje grada.

Po oslobođenju, uključen je u grupu koja je osnovala TANJUG, a potom prelazi u Borbu i Glas. Putuje sa delegacijom pisaca po Bugarskoj sa Ivom Andrićem, Radovanom Zogovićem i Anicom Savić Rebac. Godine 1944, izabran je za prvog sekretara Udruženja književnika Srbije.

Izveštava kao dopisnik sa suđenja u Nirnbergu, a zatim boravi u Grčkoj gde prati Markosove partizane. Posle toga napušta novinarstvo i bavi se isključivo književnošću. Doživljaje iz Grčke opisaće 1947. u knjizi putopisa Među Markosovim partizanima.

Nakon što se general Markos opredelio za Rezoluciju Informbiroa, knjiga je povučena iz prodaje. Po filmskom scenariju Majka Katina, koji je Davičo napisao po istoj knjizi, snimljen je film (u režiji Nikole Popovića), koji je stavljen u „bunker” zbog nepromenjene jugoslovenske politike prema Grčkoj.

Ostali događaji na današnji dan:

1520. kralj Danske i Norveške Kristijan IIke Kristijan II pobedio Šveđane i osvojio Švedsku.

1535. Španski konkvistador Fransisko Pisaro osnovao Limu, danas glavni grad Perua.

1654. Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat.

1689. Rođen francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog dela “Duh zakona” u kom je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što je postalo temelj parlamentarne demokratije.

1778. Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio Havaje i nazvao ih Sendvička ostrva, po lordu Sendviču.

1882. Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor romana za decu.

1904. Rođen američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant. Komičar u komedijama Hauarda Hoksa i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka.

1909. Rođen srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo. Pedesetih i šezdesetih godina XX veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju i bio jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije.

1919. Premijer Francuske Žorž Klemanso otvorio Versajsku mirovnu konferenciju, po okončanju Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna Nemačka preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj naoružavanje. Stvorene Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1944. Posle sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kom je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

1974. Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

1977. U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli predsednik Vlade SFRJ Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i šest putnika.

1977. U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji oko 80 ljudi poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

1989. Četvrti dan zaredom na hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

1991. Parlament Jordana osudio vazdušne napade na Irak u operaciji Pustinjska oluja i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika. Irak lansirao osam raketa “skad” na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996. Vladajuća socijalistička partija u Grčkoj, PASOK, izabrala Kostasa Simitisa za premijera pošto je teško oboleo osnivač PASOK-a Andreas Papandreu podneo ostavku.

1997. Franc Vranicki podneo ostavku na položaj kancelara Austrije na kom je bio skoro 11 godina.

1999. Odluka Vlade Jugoslavije da predstavnika OEBS-a na Kosovu Vilijama Vokera proglasi za nepoželjnu osobu i da uskrati dozvolu glavnoj tužiteljki Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju dodatno zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

2001. SAD ukinule sankcije Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Firmama SAD bilo zabranjeno da posluju s Jugoslavijom, a skidanje sankcija otvorilo vrata za ulazak stranih kredita u Jugoslaviju.

2002. Vlada Sijera Leonea objavila kraj građanskog rata, tokom kog je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv Vlade vodio Ujedinjeni revolucionarni front, poznat po brutalnosti.

2003. Na VI Vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije za predsednika partije ponovo izabran haški zatvorenik Slobodan Milošević.

2005. Evropski proizvođač aviona “Erbas” u Tuluzu, u Francuskoj, predstavio novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji ikad napravljen. Dvospratni avion ima raspon krila 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i više od 550 sedišta. U razvoj letelice uloženo 13 milijardi dolara.

2008. Umro je bivši svetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, koji je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku.