Rođen pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne – 1883. godine

Sima Pandurović je bio pesnik, estetičar, esejista, kritičar, dramatičar i prevodilac. Javio se s pesmama s početkom XX veka sa pesnicima pesimizma (Milan Rakić, i Vladislav Petković Dis), pod uticajem prokletih pesnika (Šarl Bodler, Edgar Alan Po).

 

Sima Pandurović je rano počeo da piše pesme, a istovremeno je radio na izdavanju i uređivanju časopisa. Još kao student, sa grupom književnih istomišljenika, osnovao je časopis „Polet“, zatim sa Disom uređivao „Književnu nedelju“, a posle Prvog svetskog rata osnovao časopis „Misao“ koji je uređivao zajedno sa Velimirom Živojinovićem Masukom.

Pandurevićevo književno delo je obimno i raznovrsno: „Posmrtne počasti“, „Dani i noći“, a 1910. godine je u Narodnom pozorištu u Beogradu prikazana njegova drama „Na zgarištu“, koju je napisao sa Kostom Petrovićem.

Za vreme Prvog svetskog rata Društvo hrvatskih književnika izdalo mu je sabrane pesme pod naslovom „Okovani stihovi“. Po oslobođenju ova zbirka je dopunjena i objavljena u Beogradu pod naslovom Stihovi.

Poslednja njegova zbirka pesama „Pesme“, sadrži 109 pesama koje je on sam izabrao uz izjavu da sve ostalo što je napisao u stihu odbacuje kao da nije napisano. Jedna od njegovih poznatijih pesama je „Svetkovina“.

Ostali događaji na današnji dan:

1629. Rođen holandski matematičar i astronom Kristijan Hajgens. Otkrio prsten oko Saturna i konstruisao časovnik s klatnom.

1759. U Londonu umro nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl.

1849. Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta Mađarska proglasila nezavisnost od Austrije.

1865. Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu nekoliko dana po završetku građanskog rata, pošto je na njega u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Preminuo sledećeg dana, a nov predsednik postao Endrju Džonson.

1883. Rođen srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne.

1900. Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu koja se prostirala na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.

1904. Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džon Gilgud. Slavu stekao ulogama Šekspirovih junaka, a “Oskara” dobio 1981. za ulogu u filmu “Artur”.

1907. Rođen haićanski predsednik Fransoa Divalije, “Papa Dok”. Bio predsednik Haitija od 1957. do smrti, 1971.

1914. Umro američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma.

1917. Umro poljski lekar Ludovik Lazar Zamenhof, izumitelj esperanta. Pod pseudonimom Dr Esperanto 1887. objavio udžbenik novostvorenog jezika “Lingvo Internacia”.

1930. Ruski pesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, izvršio samoubistvo.

1931. U Španiji proglašena republika posle abdikacije i bekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.

1945. Savezničke trupe uhapsile nemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen krivice, kasnije u Nemačkoj osuđen na osam godina zatvora, a pušten 1949.

1969. Umro srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovačkoj i dalmatinskoj književnosti.

1975. U Sikimu, severoistočna Indija, ukinuta monarhija i proglašena republika. Sikim ostao 22. država Indijske unije.

1986. Umrla francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica Žan Pol Sartra. Njena knjiga “Drugi pol” bila inspiracija feminističkog pokreta.

1988. U Ženevi Avganistan i Pakistan potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.

1994. Dva američka borbena aviona F-15 greškom, iznad severnog Iraka, oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.

1995. Svetska zdravstvena organizacija saopštila da u bivšoj Jugoslaviji ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.

1999. Najmanje 75 ljudi poginulo, 25 teško ranjeno na Kosovu i Metohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO.

1999. Pakistan izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.

2000. Mitingom u centru Beograda, pod geslom “Stop teroru, za demokratske izbore”, opozicija u Srbiji počela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.