Rođen Rade Šerbedžija – 1946. godina

Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu kao i vanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Rade Šerbedžija je rođen u srpskoj porodici u mestu Bunić kod Titove Korenice u Hrvatskoj.

Diplomirao je 1969. na Akademiji za pozorište, film i televiziju u Zagrebu, nakon čega je ubrzo angažovan u zagrebačkom dramskom pozorištu „Gavela”.

Nakon toga naizmenično radi kao slobodni umetnik, s angažmanom u HNK Zagreb, te ponovo u „Gaveli”. Nadaren, posebne glumačke tehnike, i racionalan i temperamentan, sugestivan, vrsne dikcije, s lakoćom izvodeći i fizički najteže scene, pokazao se podjednako uverljiv u ulogama klasičnog (npr. Šekspirovi Hamlet i Ričard III) i modernog repertoara (npr. Ibzenov Per Gint) – u raznim žanrovima, i u pozitivnim i u negativnim likovima.

Dobitnik je mnogih priznanja (tri puta je nagrađen na Sterijinom pozorju, Nagrada „Vladimir Nazor”, Nagrada „Dubravko Dujšin”, Nagrada „Orlando” na Dubrovačkim letnim igrama).

Na filmu je debitovao sporednom ulogom u Iluziji (1967) Krste Papića, dok prvu glavnu, mladića na životnoj prekretnici, tumači u Gravitaciji ili fantastičnoj mladosti činovnika Borisa Horvata (1968) B. Ivande.

Najuspešnija filmska godina za Šerbedžiju je verovatno bila 1986. kada sa dve uloge u filmovima dobijaju titulu najuspešnijih na pulskom festivalu: revolucionara koji se ne snalazi u poratnom vremenu u „Večernjim zvonima” Lordana Zafranovića (Zlatna arena) i radnika ogorčenog siromaštvom i životnim nedaćama u „Snu o ruži” Ž. Tadića (Velika povelja u Nišu).

Velikog radnog potencijala, s uspehom glumi i na televiziji: u tv-serijama „U registraturi”, „Nikola Tesla” (u naslovnoj ulozi), „Prosjaci i sinovi” i „Bombaški proces” (kao Josip Broz Tito).

Godine 1982. dobio je godišnju nagradu australijske televizije „Sami” za glavnu ulogu u australijskoj televizijskoj ekranizaciji drame „Oslobođenje Skoplja” D. Jovanovića.

Objavio je 2 zbirke pesama: „Promjenljivi” i „Crno, crveno”.

Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu te kao vanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

 

Ostali događaji na današnji dan:
916 – Umro je slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.
1189 – Veliki župan Stefan Nemanja ugostio je u Nišu nemačkog cara Fridriha I Barbarosu na njegovom proputovanju kroz Srbiju u Trećem krstaškom ratu, i ponudio mu savez protiv Vizantije.
1540 – Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel, glavni savetnik engleskog kralja Henrija VIII.
1675 – U bici kod Sazbaha, u Holandskom ratu, poginuo je francuski vojskovođa Anri Tiren, komandant francuske vojske u Tridesetogodišnjem ratu.
1789 – Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt department.
1830 – U Francuskoj je izbila trodnevna „Julska revolucija” izazvana odlukom kralja Sarla X Burbonskog da ukine slobodu štampe, raspusti tek izabranu skupštinu i promeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.
1832 – Rođen je Đura Jakšić, najveci liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme („Na Liparu”, „Ponoc”, „Padajte braco”, „Otadzbina”, „Seobe Srbalja”, „Stanoje Glavas”).
1835 – Rođen je Đozue Kardući, najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. („Jambi i epode”, „Nove rime”, „Varvarske ode”).
1839 – Počeo je Opijumski rat između Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu zaplenile i uništile 20.000 sanduka opijuma.
1841 – U dvoboju je poginuo ruski pisac Mihail Jurjevic Ljermontov, pesnik kavkaskih pejsaža i romanticnog buntovništva, jedan od najznačajnijih pesnika i prozaista ruske književnosti 19. veka („Junak naseg doba”, „Demon”, „Pesma o trgovcu Kalasnikovu”).
1844 – Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije („Novi sistem filozofije hemije”). Proučavao je anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana daltonizam.
1872 – Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor prve izvedene srpske opere „Na uranku” (na tekst B. Nušića) i „Marša na Drinu”. Osnovao je Beogradski vojni orkestar (1899), a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku mučicku skolu, koja je kasnije dobila ime „Mokranjac”.
1874 – U Kragujevcu je pokrenut list „Glas javnosti” kao glasilo socijalista Svetozara Markovića.
1905 – U Ljubotinju, u Crnoj Gori, rođen je Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih slikara 20. veka. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
1917 – Umro je švajcarski hirurg Emil Teodor Koher, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlezde i znatno doprineo razvoju savremene hirurgije.
1921 – Kanadski lekari Frederik Grant Benting i Čarls Best izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.
1953 – U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo 1,6 miliona Korejaca i Kineza i preko 118.000 pripadnika trupa UN.
1954 – Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.
1955 – Austrija je obnovila državni suverenitet pošto su zemlju nakon 17 godina napustile strane trupe – nemačke po zavrsetku Drugog svetskog rata, a savezničke 10 godina kasnije.
1967 – Umro je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske u Novom Sadu, Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja („Rodoljubive pesme”, zbirke pripovedaka „Bunja i drugi u Ravangradu”, „Pomerene savesti”, „Prepelica u ruci”).
1970 – Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar. Postao je premijer 1932. i vladao uz pomoć vojske i tajne policije do 1968, kada se zbog bolesti povukao sa vlasti.
1980 – U izbeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Mohamed Reza Pahlavi. Na vlast je došao 1941, a zbačen je u Islamskoj revoluciji ajatolaha Homeinija 1979.
1984 – Umro je britanski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejsn, koji je u dugačkoj filmskoj karijeri snimio više od 80 filmova („Pozar nad Engleskom”, „Covek u sivom”, „Pustinjski lisac”, „Julije Cezar”).
1985 – U džavnom udaru u Ugandi svrgnut je predsednik Milton Apolo Obote, koji je bio šef države od 1966. do 1971, kada ga je oborio Idi Amin Dada. Drugi put je postao predsednik 1979.
1989 – Krister Peterson proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Olofa Palmea 1986. On je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno.
1990 – Belorusija je proglasila nezavisnost od tadašnjeg SSSR-a.
1996 – Tokom Olimpijskih igara u Atlanti eksplodirala je bomba u zabavnom parku. Poginulo je dvoje i ranjeno 110 ljudi.