Na današnji dan 1894. godine rođen je ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPSS podneo je referat „O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica", čime je počeo proces „destaljinizacije" SSSR.
Nikita Sergejevič Hruščov je bio vođa Sovjetskog Saveza nakon smrti Josifa Staljina. Bio je prvi sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS) od 1953. do 1964. i Premijer Sovjetskog Saveza od 1958. do 1964.
Nakon Staljinove smrti, marta 1953. došlo je do borbe oko vlasti između različitih frakcija u partiji. Hruščov je pobedio, postavši partijski vođa 7. septembra iste godine, a njegov glavni rival, šef NKVD-a Lavrentij Berija, je likvidiran u decembru.
Pratio je reformski kurs, i šokirao delegate na 20. partijskom kongresu, 23. februara, 1956, svojim čuvenim Tajnim govorom u kome je odbacio „kult ličnosti“, koji je okruživao Staljina, i optužio Staljina za zločine počinjene tokom Velikih čistki. Ovo je praktično otuđilo Hruščova od konzervativnijih elemenata u partiji, ali je on uspeo da pobedi ono šta je nazvao Antipartijskom grupom nakon što nisu uspeli da ga oteraju sa vlasti 1957. godine.
Hruščov je zamenio Georgija Maljenkova na mestu premijera 1958. godine, i ustoličio se kao neprikosnoveni vođa i partije i države. Postao je Premijer Sovjetskog Saveza 27. marta 1958. godine. Hruščov se zalagao za reformu sovjetskog sistema, i počeo je da stavlja akcenat na proizvodnju potrošnih dobara umesto teške industrije.
Tokom posete Ričarda Niksona Sovjetskom Savezu 1959. godine, Hruščov je učestvovao u onome šta je kasnije postalo poznato kao Kuhinjska debata. Hruščovljev novi stav prema zapadu kao rivalu umesto kao zlom entitetu je otuđio SSSR od komunističke Kine.
Hruščoveljevi partijski rivali su ga razrešili na sastanku Centralnog komiteta 14. oktobra, 1964. Razrešenje je bilo umnogome zbog njegovog osobenjaštva i čudnih manira, koje je partija smatrala ogromnom brukom na međunarodnoj sceni. Komunistička partija je nastavila da optužuje Hruščova za činjenje političkih grešaka, kao što je provociranje Kubanske raketne krize i dezorganizovanje sovjetske ekonomije, posebno u poljoprivrednom sektoru.
Nakon uklanjanja sa vlasti, Nikita Hruščov je proveo sedam godina u kućnom pritvoru. Umro je u svom domu u Moskvi, 11. septembra, 1971. godine.
Ostali događaji na današnji dan:
1421. Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji kada je more probilo zaštitne nasipe.
1492. Kristofer Kolumbo dobio saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele da istraži “zapadni okean”. Na tom putovanju Kolumbo otkrio američki kontinent.
1790. Umro američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin. Učestvovao u pisanju “Deklaracije nezavisnosti”, a kao borac za slobodu čoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Kao naučnik izumeo gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.
1814. U Ugrinama, kod Bribira u Hrvatskoj, rođen srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio novu vrstu endemsko-reliktnog četinara poznatu kao “Pančićeva omorika”, osnovao i uredio Botaničku baštu u Beogradu.
1860. Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora praktično priznata kao samostalna država.
1894. Rođen ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPSS podneo referat “O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica”, čime je počeo proces “destaljinizacije” SSSR.
1895. Sporazumom u gradu Šimonoseki završen kinesko-japanski rat. Kina priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu predala Japanu. Tajvan pod japanskom vlašću bio do 1945.
1916. Rođena Sirimavo Bandaranaike, u julu 1960. postala premijer Cejlona, prva žena-premijer u svetu.
1924. Rođen srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor mnogobrojnih spomenika, među kojima i spomenika sovjetskim ratnim veteranima na Avali.
1941. Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili, u Tivatskom zalivu, razarač “Zagreb” i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije.
1957. Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu posle 13 meseci provedenih u egzilu na Sejšelima. Iste godine Makarios s britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, u decembru 1959. izabran za predsednika Republike Kipar.
1961. Uz podršku SAD kubanski desničari u egzilu iskrcali se u “Zalivu svinja” u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno oko 100, arobljeno više od 1.000 napadača.
1969. Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podneo ostavku posle kraha reformskog kursa nazvanog “praško proleće”. Zamenio ga Gustav Husak.
1975. Crveni Kmeri zauzeli glavni grad Kambodže Pnom Pen i počeli vladavinu tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.
1977. U Lihtenštajnu prvi put glasale žene.
1983. Indija lansirala prvi veštački satelit.
1993. U Ujedinjenim nacijamaa usvojena rezolucija koja predviđa pooštravanje sankcija protiv Jugoslavije ukoliko bosanski Srbi ne potpišu Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu do 26. aprila.
1993. Umro Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989.
1996. SAD i Japan potpisali deklaraciju o bezbednosnoj saradnji prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.
1997. Umro izraelski državnik Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993.
2001. Izraelske snage napale sa kopna, iz vazduha i sa mora palestinske teritorije u pojasu Gaze posle minobacačkog napada na izraelsko naselje Sderot.
2002. Jugoslovenska vlada pozvala 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih su 10 jugoslovenski državljani, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali se Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban, koji u haškom zatvoru čekaju početak suđenja.
2002. Načelnik Glavnog štaba holandske armije, general Ad van Bal, podneo ostavku zbog izveštaja o odgovornosti holandskih pripadnika mirovnih snaga u masakru bosanskih muslimana u Srebrenici 1995.