Rođen Sergej Aleksandrovič Jesenjin, ruski pesnik – 1895. godina

Sergej Aleksandrovič Jesenjin važi za jednog od najboljih i ujedno najomiljenijih pesnika Rusije. Poslednje dve godine njegovog života su bile pune pijanstva i lutanja, ali je u tom periodu napisao neke od svojih najboljih pesama.

Zbog porekla sa sela, Jesenjin je sebe smatrao „pesnikom sela”, i u mnogim svojim delima bavio se životom na selu.

Od 1922. do 1923. bio je oženjen američkom plesačicom Isadorom Dankan, koju je pratio na turnejama. Neobično je bilo to da on nije govorio strane jezike, dok ona je znala samo nekoliko desetina reči ruskog. Kao posledica alkoholizma, Sergej je stekao loš glas zbog vandalizma po hotelskim sobama. Očaji pijanstva vidljivi su u njegovim pesmama iz ovog perioda.

U početku, Jesenjin je podržavao Oktobarsku revoluciju, međutim kasnije se razočarao njenim posledicama, što će i njegov život dovesti u opasnost. Veliki broj njegovih dela bio je zabranjen u Sovjetskom Savezu, naročito u vreme Staljina.

Do raspada SSSR, smatralo se da se Jesenjin obesio u sobi lenjingradskog hotela „Angleter”, ali istraživanja iz 2009. godine pokazala su da je samoubistvo mladog pesnika iscenirano.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1226 – Umro je italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Franjo Asiški), osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda.

1796 – Predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima porazili višestruko brojnije snage skadarskog paše Mahmuta Bušatlije koji je poginuo u toj bici.

1824 – Skupština Meksika je usvojila ustav prema kojem je ta država postala nezavisna federativna republika pod nazivom Sjedinjene Države Meksika.

1866 – Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedeljni rat između Italije i Austrije, Italiji su pripali oblast Veneto i grad Venecija.

1888 – Rođen je nemački novinar Karl fon Osjecki (Carl von Oshietzky), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935. Zbog pacifističkog delovanja nacisti su ga 1933. zatvorili u koncentracioni logor, a 1938. je umro od posledica mučenja.

1897 – Rođen je francuski pisac Luj Aragon (Louis), jedan od osnivača dadaističkog i nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle učešća na kongresu revolucionarnih pisaca u Harkovu, opredeljuje se za socijalistički realizam, a tokom Drugog svetskog rata je, uz Elijara, najznačajniji pesnik Pokreta otpora („Vatra radosti”, „Elzine oči”, „Ura Ural”, „Blanša ili zaborav”).

1929 – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenila je naziv u Kraljevina Jugoslavija, a državna teritorija je podeljena na devet oblasti – banovina.

1932 – Irak je, nakon isteka britanskog mandata, stekao nezavisnost i postao član Lige naroda.

1952 – Velika Britanija je na ostrvima Monte Belo pored severozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

1968 – Predsednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren je sa vlasti u vojnom udaru Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado. Po dolasku na vlast vojna hunta je nacionalizovala petrolejske izvore i počela da sprovodi sveobuhvatnu agrarnu reformu.

1977 – Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta.

1981 – Posle sedam meseci, irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

1989 – U okružnom sudu u Prištini počelo je suđenje Azemu Vlasiju i još trinaestorici kosovskih Albanaca optuženih za „kontrarevolucionarno” delovanje i organizovanje štrajka albanskih rudara u rudniku Stari Trg.

1990 – Istočna i Zapadna Nemačka su se, nakon 45 godina, zvanično ponovo ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo je 9. novembra 1989, kada je pao Berlinski zid.

1991 – Predsedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu odlučilo je da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad tekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada sednicama Predsedništva prisustvovali su samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je popularno nazvano „krnje Predsedništvo”.

1995 – Predsednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen je u atentatu eksplozijom automobile – bombe u centru Skoplja, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su poginuli.

1997 – Japanski voz na magnetnim jastucima je brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija.

1999 – U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula su četiri člana Srpskog pokreta obnove, jedne od najjačih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. Predsednik stranke Vuk Drašković, koji je tom prilikom lakše povređen, optužio je srpske vlasti za ubistvo i atentat na njega.

1999 – Prvi put posle Drugog svetskog rata na parlamentarnim izborima u Austriji nacionalistička Slobodarska partija Jorga Hajdera osvojila je drugo mesto u parlamentu i dobila mogućnost da učestvuje u formiranju vlade.

2001 – Američki senat je odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji sa Vijetnamom, koji je toj zemlji obezbedio normalan trgovinski status i odnose sa SAD.

2003 – Pakistan je uspešno izvršio testiranje nuklearnog projektila Hatf-III sa dometom od 290 kilometara.

2006 – Umro je Piter Norman, australijski trkač, koji je na Olimpijadi u Meksiku 1968. osvojio srebrnu medalju u trci na 200 metara.