Rođen Simo Matavulj, srpski pisac iz Dalmacije – 1852. godina

Najpoznatija dela ovog pisca su roman 'Bakonja fra Brne' i pripovetka 'Pilipenda'. Bio je jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma.

Simo Matavulj je rođen u Šibeniku 14. septembra 1852. Bio je jedan od petoro dece šibenskog trgovca Stevana Matavulja i Simeune Matavulj. U Šibeniku je završio osnovnu školu na italijanskom i srpskom jeziku, kao i nižu gimnaziju. Zatim odlazi u manastir Krupu kod svoga strica, igumana Serafima, ali, izgubivši volju za manastirskim životom, odlazi u zadarsku učiteljsku školu, koju završava 1871. godine.

Do prelaza u Crnu Goru, 1881. godine, on je učitelj u raznim dalmatinskim selima i nastavnik pomorske škole u Herceg Novom. U Crnoj Gori je bio nastavnik gimnazije, nadzornik škola, urednik službenih novina i nastavnik kneževe dece. Putovao je u Milano i Pariz kao vođa jedne grupe crnogorskih mladića koji su odlazili na školovanje. Tom prilikom je u Parizu ostao nekoliko meseci. U Srbiju prelazi 1887. godine (najpre u Zaječar, a potom u Beograd), gde radi kao nastavnik gimnazije i činovnik presbiroa. U Crnu Goru odlazi još jedan put da bi bio učitelj kneževima Danilu i Mirku, ali se ubrzo vraća u Srbiju. Umro je u Beogradu 20. februara (8. februara po julijanskom kalendaru) 1908. Bio je redovan član Srpske kraljevske akademije od 30. januara 1904.

Preminuo je 20. februara 1908. godine.

 

Ostali događaji na današnji dan:

490. p.n.e. – Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani su pobedili deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija (9.000 prema 100.000). U bici su poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci su imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu je doneo glasnik Filided pretrčavši 40 kilometara, nakon čega je umro od premora. Po tom događaju se u modernom vremenu zove najduža trka u atletici.
1494 – Rođen je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji je tokom vladavine (1515-47) osvojio Milano, ali nije uspeo da se učvrsti u Italiji. Njegovu ambiciju da postane rimsko-nemački car sprečio je Karlo V, sa kojim je potom Fransoa I vodio četiri rata.
1583 – Rođen je italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena, koji je kompozicije za orgulje obogatio novim izražajnim sredstvima. U Italiji nije imao značajnije sledbenike, ali je presudno uticao na austrijske i nemačke barokne majstore, kao i na Baha.
1683 – Poljski kralj Jan III Sobjecki potukao je tursku vojsku i razbio dvomesečnu drugu opsadu Beča, čime je sprečen prodor Turske u srednju Evropu.
1733 – Umro je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. veka, dvorski klavsenista i muzički učitelj. Napisao je metodiku „Umetnost sviranja na klavsenu”.
1772 – Rusija je osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući i grad Baku.
1801 – Ruski car Aleksandar I anektirao je gruzijsku kraljevinu. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, posle oslobođenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.
1848 – Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.
1876 – Rođen je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. U Drugom svetskom ratu bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji, a od marta do avgusta 1945. potpredsednik vlade Demokratske Federativne Jugoslavije.
1878 – Egipatski obelisk poznat kao „Kleopatrina igla”, napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen je u Londonu.
1890 – Britanska Južnoafrička kompanija osnovala je grad Solzberi (Harare) koji je postao glavni grad Rodezije. Naziv je dobio po imenu tadašnjeg britanskog premijera lorda Solzberija.
1913 – Rođen je američki atletičar Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim zato što je crnac.
1916 – Na Kajmakčalanu je počela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nemaca u Prvom svetskom ratu. Završena je 3. oktobra 1916, kao prva pobeda srpske vojske nakon povlačenja preko Albanije.
1919 – Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod komandom pesnika Gabrijela D’Anuncija zauzela je Rijeku. Grad je ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svetskog rata.
1940 – Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila je pećinu Lesko, kod mesta Montinjak u Dordonji (Francuska) čuveni arheološki lokalitet sa crtežima iz paleolita.
1943 – Nemački komandosi su u Drugom svetskom ratu, na osnovu naredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija, kojeg su nove italijanske vlasti stavile u zatvor.
1953 – Nikita Hruščov izabran je za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.
1968 – Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.
1970 – Palestinski otmičari su u Jordanu digli u vazduh tri aviona oteta šest dana ranije posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, među kojima i otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled .
1974 – Vojnim pučem svrgnut je sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.
1980 – U vojnom puču pod vođstvom generala Kenana Evrena u Turskoj je oborena vlada Sulejmana Demirela.
1989 – U poljskom parlamentu prihvaćena je vlada jednog od lidera pokreta „Solidarnost” Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.
1994 – U Poljskoj su održane prve zajedničke vojne vežbe snaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.
1998 – U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicione Demokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa Azem Hajdari.
1999 – Indonezija je prihvatila raspoređivanje mirovnih snaga UN u Istočnom Timoru.
2000 – U eksploziji automobila koji je uleteo u podzemnu garažu u zgradi Berze u Džakarti, 15 ljudi je poginulo, a više desetina je povređeno.
2001 – NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvao na član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na terorističke napade u SAD. U govoru naciji američki predsednik Džordž Buš rekao da je Amerika napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobeđen.
2003 – Rezolucijom Saveta bezbednosti UN Libiji su ukinute sankcije uvedene nakon terorističkih napada na američki i francuski avion krajem osamdesetih godina. Prethodno je sa Fondacijom Gadafi postignut sporazum o isplati odštete porodicama žrtava oborenog francuskog aviona.
2003 – Umro je američki kantri muzičar Džoni Keš, „Čovek u crnom”. Tokom 50-godišnje karijere najviše je pevao o rudarima, nadničarima, osuđenicima i kaubojima.
2005 – Umro je nemački sportista Fric Šilgen, koji je upalio olimpijsku vatru na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.