Rođen srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat kao Mika Alas – 1868. godine

Na današnji dan 1868. godine, rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat kao Mika Alas, osnivač beogradske matematičke škole, professor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

 

Mihailo Petrović Alas je bio srpski matematičar, profesor Univerziteta u Beogradu, akademik Srpske kraljevske akademije i alas (odatle i nadimak).

Godine 1894. godine postao je profesor za matematičku grupu predmeta na Velikoj školi u Beogradu, nasledivši na tom mestu Dimitrija Nešića, prilikom izbora imao je samo jedan glas više od protivkandidata Petra Vukićevića. Kralj Aleksandar I Obrenović ga je svojim ukazom od 22. oktobra 1894. postavio za profesora matematike na Velikoj školi. Alas je u to vreme bio jedan od najvećih stručnjaka u svetu za diferencijalne jednačine. Predavao je mnogim generacijama studenata, sve do odlaska u penziju 1938. godine. Godine 1897. postao je dopisni član Srpske kraljevske akademije i dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Redovni član Srpske kraljevske akademije postao je 1899. godine, kada je imao 31. godinu.

Godine 1882. postao je ribarski šegrt, 1888. ribarski kalfa, a 1895. položio je ispit za ribarskog majstora. Učestvovao je donošenju prvog „Zakona o slatkovodnom ribolovu“ na jezerima i rekama Srbije 1898. godine.

Bio je ne samo ljubitelj, nego i dobar poznavalac ribarstva, pa je u tom svojstvu učestvovao u pregovorima za zaključenje konvencije o ribolovu sa Rumunijom, kao i u pregovorima o zaštiti ribolova na Savi, Dunavu i Drini sa Austrougarskom. Bio je jedna od najpopularnijih ličnosti starog Beograda, poznat kao Mika Alas.

Svirao je violinu, 1896. osnovao je sviračko društvo pod nazivom „Suz“.

Ostali događaji na današnji dan:

1237 – U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

1527 – Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

1626 – Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork.

1757 – U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag koji su branile austrijske trupe.

1758 – Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijande Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

1840 – Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji – od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

1856 – Rođen je austrijski psihijatar Zigmund Frojd, osnivač psihoanalize.

1856 – Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

1861 – Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. (“Gradinar”, “Gitandžali”, “Grupa priča”, “Zlatan čamac”).

1862 – Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi “Valden, ili život u šumi”.

1868 – Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat kao Mika Alas, osnivač beogradske matematičke škole, professor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

1895 – Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, zvezda i idol nemog filma (“Četiri jahača apokalipse”, “Šeik”, “Šeikov sin”, “Krv i pesak”).

1910 – Umro je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V.

1915 – Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels, dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov “Građanin Kejn” smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije (“Magbet”, “Otelo”, “Treći čovek”).

1919 – Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1932 – Francuskog predsednika Pola Dumea (Paul Doumer) u Parizu je ubio ruski emigrant.

1949 – Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

1974 – Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočno nemački špijun.

1979 – Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

1981 – SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991 – U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

1992 – Umrla je Marlen Ditrih (Marlene Dietrić), američka filmska glumica nemačkog porekla, legendarna “fatalna žena” (“Plavi anđeo”, “Šangaj-ekspres”, “Svedok optužbe”).

1993 – Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendum 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

1994 – Otvoren je tunel ispod Lamanša.

1996 – Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

1999 – Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

2000 – U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobile fiat uno, pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

2004 – Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrtnu kaznu (kasnije preinačena u doživotni zatvor), zbog optužbi da su namerno inficirali oko 400 libijske dece verusom HIV u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. Nakon potpisivanja sporazuma sa EU i prikupljanja novca za odštetu porodicama zaražene dece, Libija je 24. jula 2007. oslobodila medicinske radnike, koji su odmah otputovali u Bugarsku gde su pomilovani.

2005 – Umro je Džoi Grant, legendarni umetnik “Diznija”, autor Kraljice-veštice u dugometražnom crtanom filmu “Snežana i sedam patuljaka”.