Rođen srpski pisac i lekar Laza Lazarević – 1851. godine

Na današnji dan rođen je srpski pisac i lekar Laza Lazarević. Iako je napisao samo 9 pripovedaka Laza Lazarević se svrstava među najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti. Smatra se tvorcem srpske psihološke pripovetke i jednim od najboljih stilista.

 

Lazina privrženost porodici odrazila se na njegov književni rad. Kult porodice i žrtvovanje njenim interesima je stalno bio prisutan kako u životu tako i u delima ovog pisca. Posle iznenadne smrti Lazinog oca, njegova majka je vodila računa o njemu i njegove tri sestre.

Tokom studija prava u Beogradu Lazarević je bio pod uticajem Svetozara Markovića i oduševljenje za ruski jezik i književnost zahvata i Lazarevića, koji je učio ruski jezik i čitao dela ruskih revolucionarnih demokrata Černiševskog, Pisareva i Dobroljubova.

Pre nego što je završio prava 15. januara 1871. godine izabran je za državnog pitomca da studira medicinu u Berlinu ali mu je stipendija oduzeta zbog prilika koje su nastale usled Pariske komune. Nakon toga, Lazarević završava prava i postaje praktikant Ministarstva prosvete. Početkom naredne godine ponovo mu je potvrđena stipendija i on odlazi u Berlin.

Vrativši se u Berlin završava studije medicine 8. marta 1879. Po povratku u Beograd postavljen je za lekara beogradskog okruga a 1881. godine postao je prvi lekar Opšte državne bolnice u Beogradu.

Uporedo sa napornom praksom radio je i na književnosti. Za deset godina napisao je svega devet pripovedaka dok je osam ostalo nedovršeno.

Ostali događaji na današnji dan:

1619. Po nalogu princa Morisa od Nasaua, pod optužbom za religioznu subverziju, pogubljen holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, osnivač moderne holandske države.

1717. U Beču rođena austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, naslednica Karla VI, jedna od najznačajnijih ličnosti dinastije Habsburga.

1787. Prvi brodovi s robijašima krenuli iz Engleske prema novoj koloniji Australiji, koja je tada Engleskoj služila kao kažnjenička kolonija.

1792. Rođen italijanski sveštenik Đovani Mastai Fereti, od 1846. papa Pije IX. Za vreme njegovog pontifikata, najdužeg u istoriji rimokatoličke crkve, 31 godina i 236 dana, prestala da postoji Crkvena država, 1870. Najveći njen deo ušao u sastav Kraljevine Sardinije, dok je papska država svedena na nekadašnji Patrimonijum.

1795. Rođen slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik, jedan od osnivača slavistike. Bio direktor srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833.

1798. Rođen slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara XIX veka, predstavnik srpskog bidermajera.

1830. Osnovana Republika Ekvador, za prvog predsednika izabran Huan Hose Flores.

1840. Rođen francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-dela francuske humorističke proze. Velik uspeh donela mu zbirka pripovedaka “Pisma iz mog mlina”.

1846. Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, borbe u Kaliforniji počele nekoliko dana ranije.

1848. U Sremskim Karlovcima počelo zasedanje “Majske skupštine” na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština 15. maja proglasila Srpsko Vojvodstvo, ali austrijska i mađarska vlada nisu priznale srpsku autonomiju.

1851. Rođen srpski pisac i lekar Laza Lazarević.

1862. Rođen srpski pisac Janko Veselinović, autor romana “Hajduk Stanko” s tematikom iz Prvog srpskog ustanka i pripovedaka i romana iz seoskog života.

1881. Rođen Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Bio jedan od organizatora prve Balkanske socijaledmokratske konferencije, 1910, a na kongresu Internacionale u Kopenhagenu odlučno se suprotstavio imperijalističkoj politici Austrije. Objavio oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Poginuo 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici.

1882. Rođen francuski slikar Žorž Brak, koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret.

1887. U Beogradu osnovana Provizorna opservatorija Velike škole. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija postala njegov sastavni deo.

1888. U Brazilu ukinuto ropstvo.

1914. Rođen američki bokser Džoe Luis, prvak sveta u “teškoj” kategoriji od 1937. do 1949, kada se povukao.

1930. Umro norveški polarni istraživac i diplomata Fritjof Nansen, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Kao komesar Društva naroda rukovodio repatrijacijom ratnih zarobljenika posle Prvog svetskog rata.

1931. Umro srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije. Bio dirigent beogradskog pevačkog društva “Obilić”.
1949. Prvi britanski mlazni avion “Kanbera” izvršio prvi probni let.

1961. Umro američki filmski glumac Gari Kuper, dobitnik “Oskara” za filmove “Narednik Jork” i “Tačno u podne”.

1968. U Parizu počeli zvanični pregovori predstavnika Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.

1981. Na trgu Svetog Petra u Rimu u atentatu ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmed Ali Agdža uhapšen, a iz zatvora pušten posle 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj.

1990. U Zagrebu na stadionu u Maksimiru na fudbalskoj utakmici zagrebačkog “Dinama” i beogradske “Crvene zvezde” dogodio se obračun navijača ta dva kluba.

1994. Ministri inostranih poslova SAD, Evropske unije i Rusije u Ženevi postigli saglasnost o zajedničkoj strategiji u rešavanju bosanskog konflikta.

1999. Peru i Ekvador potpisali dokument o razgraničenju, okončavši, posle šest decenija, spor zbog kog su te zemlje triput ratovale.

1999. U 97. godini života umro Džin Sarazen, jedan od samo četiri golf-igrača koja su osvojila četiri glavna profesionalna kupa u golfu.

2000. U Novom Sadu ubijen Boško Perošević, predsednik Izvršnog veća Vojvodine i član Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije.