Rođen Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider – 1870. godine

Na današnji dan 1870. godine rođen je Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

 

Vladimir Iljič Uljanov Lenjin je bio ruski revolucionar, državnik, filozof i publicista; predvodnik Oktobarske revolucije 1917. u Rusiji; osnivač prve Komunističke partije i Kominterne; utemeljivač Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike i Sovjetskog Saveza.

Lenjin je igrao važnu ulogu u vođenjeu Oktobarskoj revoluciji 1917., koja je vodila do zbacivanja Privremene vlade i osnivanja Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike, prve socijalističke države na svetu.

Odmah nakon toga, nova vlada pod Lenjinovim vođstvom je krenula da uvodi socijalističke reforme, među kojima je prenos plemićkih i krunskih zemalja na radničke sovjete. Podržavao je svetsku revoluciju i trenutni mir sa Centralnim silama, pristavši na teški Brest-litovski mir kojim je predao Nemačkoj značajne delove bivše Ruske Imperije.

Mir je poništen nakon što su Saveznici pobedili u ratu. Lenjin je 1921. predložio Novu ekonomsku politiku, kojim je započeta industrijalizacija i obnova nakon građanskog rata. RSFSR je 1922. ujedinila sa bivšim teritorijama Ruske Imperije u Sovjetski Savez, a Lenjin je izabran za njegovog vođu.

Lenjin je umro u 53 godine, od posledica serije moždanih udara. Naime, prvi udar doživio je još 1922. godine i nedeljama nije mogao da govori. Kad se oporavio izdiktirao je svojoj supruzi Nadeždi testament u kojem upozorava na opasnost od Staljina.

Drugi udar 1922. godine paralizovao je Lenjinu desnu stranu i naveo ga da se povuče iz politike.

U martu 1923. Lenjin je doživio treći udar, nakon kojeg više nije mogao da govori i ustaje iz kreveta sve do smrti 9 meseci kasnije.

Tri dana nakon smrti, Petrogradu je promenjeno ime u Lenjingrad. Lenjinovo telo balsamovano je i izloženo u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.

Ostali događaji na današnji dan:

1451. Rođena kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. S mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač španske države. Bila pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio Brazil.

1529. U Saragosi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1724. Rođen jedan od najvećih svetskih mislilaca, nemački filozof Imanuel Kant, čije je delo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju.

1766. Rođena francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Knjigom “O Nemačkoj” dala veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

1838. Britanski brod “Sirijus” prvi prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo 18 dana i 10 časova.

1870. Rođen Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

1881. Rođen ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen u Oktobarskoj revoluciji posle čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

1904. Rođen američki naučnik Robert Openhajmer. Tokom Drugog svetskog rata vodio laboratoriju u Las Alamosu u kojoj je istraživana mogućnost proizvodnje atomske bombe.

1915. Nemačka vojska u Prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov.

1916. Rođen američki violinista Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinističkih virtuoza XXveka. Debitovao u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

1933. Umro engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju “Rols-Rojs”.

1944. Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je posedovala 16 borbenih aviona “Spitfajer”.

1969. Britanac Robin Noks Džonston uplovio u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje trajalo 312 dana.

1975. U Hondurasu vojnim pučem smenjen predsednik, general Osvald Lopez Arelano.

1990. Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran za predsednika Predsedništva Hrvatske. Po proglašenju nezavisnosti Hrvatske od Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman postao predsednik Hrvatske.

1992. U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo oko 200 ljudi.

1994. Umro Ričard Nikson, predsednik SAD od 1969. Povukao se 1974, pre isteka drugog mandata, zbog umešanosti u “aferu Votergejt”.

1995. Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale izbeglički kamp Kibeho, u kom su bili smešteni pripadnici plemena Hutu, i pobile oko 2.000 ljudi.

1997. Peruanska vojska uspela da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta “Tupak Amaru”. U akciji poginuo jedan talac, tri vojnika i svih 14 gerilaca.

1999. U vazdušnim udarima NATO na Jugoslaviju pogođena rezidencija Slobodana Miloševića, koja je prethodno bila ispražnjena.