Rođen Zoran Radmilović, srpski glumac – 1933. godina

Zoran Radmilović rođen je 11. maja 1933. godine, od oca Momčila, sudije i majke Ljubice, domaćice, u Zaječaru. Deda po ocu Rihard Lang, bio je Nemac, železničar. Oženivši se Zoranovom babom Stevkom, prešao je u pravoslavlje i uzeo ime Radmilo. Odatle potiče porodično prezime Radmilović.

Po očevoj želji upisao je pravo u Beogradu, potom studirao i na Arhitektonskom i Filološkom fakultetu; uporedo je oprobao glumačke mogućnostu u KUD „Ivo Lola Ribar”, potom upisao i postupno apsolvirao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju te započeo karijeru u Beogradskom dramskom pozorištu (1962—1968), u kome isprva nastupa u manje značajnim predstavama.

Godine 1964, zbog odustajanja Ljube Tadića, Radmilović uskače u naslovnu ulogu u „Kralju Ibiju” (na sceni Ateljea 212), predstavi koju pretvara – razotkrivajući potpuno izuzetnu glumačku nadarenost – u trijumf improvizacije (veliki uspeh ostvaruje i na gostovanjima u Parizu, Moskvi, Njujorku, Veneciji i dr.), u „svoju scenu” koja će trajati (zajedno s kasnijim Radovanom III Dušana Kovačevića) dve decenije.

Iako je ostvario niz uspelih uloga u pozorištu (stalni je član Ateljea 212 od 1968. godine do smrti), na filmu, televiziji i estradi, sve su one ostale u senci „uloge života” u „Kralju Ibiju” (čak i kad se radi o briljantnom ostvarenju – ulozi Molijera u istoimenom komadu M. A. Bulgakova, za koju je nagrađen Oktobarskom nagradom grada Beograda).

Na filmu je debitovao 1962. godine (Čudna devojka, Jovana Živanovića) i odigrao oko dvadeset uloga. Glavne je ostvario u filmovima Glineni golub (T. Janić, 1966), Ram za sliku moje drage (Mirza Idrizović, 1968), Pogled u noć (N. Stojanović, 1968), Paviljon 6 (L. Pintilije, 1978), Srećna porodica (Gordan Mihić, 1980).

Svoju poslednju 299 predstavu “Radovan III” je održao 9. juna 1985. godine uz velike bolove, ali opet uz njegovu veliku želju predstava je održana do kraja. Samo tri dana kasnije prebačen je u bolnicu iz koje se nije vratio. Preminuo je 21. jula 1985. godine, kremiran je a njegova urna se nalazi u Aleji zaslužnih građana na Novom Groblju u Beogradu.

 

Ostali događaji na današnji dan:

330. Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant za novu prestonicu Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj, Turci osvojili 1453. i kao Istanbul bio prestonica Otomanskog carstva do 1923.

483. Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki. Tokom vladavine, od 527, nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva, sa sedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.

1686. Umro nemački fizičar i izumitelj Oto fon Gerike. Prvi demonstrirao vakuum, izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

1745. Francuske trupe pobedile Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

1778. Umro engleski državnik Vilijam Pit Stariji, jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata, posle kog je Britanija postala kolonijalna sila.

1824. Britanske snage preuzele Rangun, u Burmi.

1867. Londonskim ugovorom garantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

1896. Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.

1888. Rođen američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pesma White Christmas ubraja se u bestselere tržišta ploča u SAD.

1904. Rođen španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara XX veka. Radio i kao kostimograf i scenograf u filmovima “Andalužanski pas” i “Zlatno doba”, španskog režisera Luisa Bunjuela.

1931. Propast najveće austrijske banke Kredit-Anstalt označila početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.

1949. Sijam promenio ime u Tajland.

1949. Izrael primljen u Ujedinjene nacije.

1968. U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata s policijom, premijer Francuske Žorž Pompidu prihvatio neke studentske zahteve.

1973. Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke i okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.

1981. Umro popularni rege-muzičar Bob Marli.

1987. Premijer Indije Radživ Gandi stavio Pendžab pod federalnu kontrolu zbog pobune Siika.

1988. U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel, Kim Filbi, jedan od najuspešnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

1992. Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni i Hercegovini, ministri inostranih poslova Evropske zajednice odlučili da povuku ambasadore iz Beograda i tražili suspenziju članstva Jugoslavije u OEBS-u.

1992. Tokom pozorišnih susreta “Joakim Vujić” u Kruševcu umro srpski glumac Jovan Milićević.

1996. Američki putnički avion DC9 srušio se u močvaru Everglejds, na Floridi, ubrzo po poletanju sa aerodroma u Majamiju. Poginulo svih 110 putnika i članova posade.

1997. Superkompjuter kompanije IMB Duboko plavo pobedio svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.

2000. Indija dočekala svog milijarditog stanovnika. U državnoj bolnici Safdarjang, u Nju Delhiju, rođena devojčica.

2002. Umro Džo Bonano, poznat kao Džo Banana, jedan od osnivača mafije u SAD. Nikada nije osuđivan, iako je desetinama godina bio na čelu pet porodica koje su se bavile organizovanim kriminalom.

2003. Potpredsednik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović izabran za predsednika Crne Gore.

2004. U 93. godini umro Fil Gerš, jedan od najpoznatijih holivudskih agenata. Decenijama zastupao vodeće holivudske zvezde, uključujući Hemfrija Bogarta, Dejvida Nivena i Džejmsa Mejsona.

2006. Umro je Flojd Paterson, nekadašnji svetski šampion u teškoj kategoriji, koji je 1956. u 21. godini nokautirao Arčija Mura i tako postao najmlađi bokser koji je ikada stekao tu titulu.