Rođena američka glumica Odri Hepbern, jedna od najlepših žena sveta – 1929. godine

Na današnji dan 1929. godine, rođena je američka glumica Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF. Dobitnica je Oskara za film "Praznik u Rimu".

 

Rođena je kao Odri Katlin Raston u Briselu. Pohađala je privatne škole u Engleskoj i Holadiji. Kada je započela Nemačka invazija na Holandiju u Drugom svetskom ratu, ona odlučuje da koristi ime Eda fan Hemstra, jer je njeno staro ime zvučalo suviše engleski.

Nakon rata se seli sa majkom u London, gde je bila balerina, radila kao model i 1951. godine počinje da radi kao glumica. Glumom se počela baviti da bi majci pomogla oko troškova. Njena prva veća uloga je bila u filmu „The Secret People“, 1951. godine u kome je igrala balerinu. Kasnije igra u muzičkoj komediji na Brodveju koja se zvala „Gigi“. Za tu ulogu je nagrađena nagradom „Theatre World Award“.

Posle toga 1953. godine igra sa Gregorijem Pekom u filmu Praznik u Rimu, za kog osvaja Oskara za najbolju glavnu glumicu. Nešto kasnije igra u predstavi Ondine, za koju je nagrađena nagradom Toni za najbolju glumicu. Nagradu je dobila posle nekoliko sedmica nakon Oskara, čime je potvrdila svoju glumu i kao filmska i kao pozorišna glumica.

Postavši velika holivudska zvezda, imala je priliku da igra sa poznatim glumcima kao što su: Fred Aster (Funny Face), Hemfri Bogart i Gari Kuper (Love In The Afternoon), Džordž Pepard (Doručak kod Tifanija), Keri Grent (Šarada), Reks Harison (Moja lepa gospođice), Piter O’Tul (Kako ukrasti milion) i Šon Koneri (Robin i Marian). 

Preminula je 20. januara 1993. godine u Tolokenazu u Švajcarskoj.

Ostali događaji na današnji dan:

1493. Papa Aleksandar VI, Španac, izdao edikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

1780. U Epsomu u Engleskoj održane prve konjičke trke.

1825. Rođen engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina.

1827. Rođen engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je, u avgustu 1858, video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

1869. Umro srpski pisac i političar Jovan Hadžić, prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

1885. Umro srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine počele reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen sa vlasti, na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

1903. U borbi s Turcima poginuo vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

1919. Počele demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da nemački posedi u provinciji Šantung budu predati Japanu. Demonstracije “Pokret 4. maja” prerasle u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

1928. Rođen egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

1929. Rođena američka glumica Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF. Dobitnica “Oskara” za film “Praznik u Rimu”.

1938. Daglas Hajd postao prvi predsednik Irske na osnovu novog Ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost.

1970. Američka Nacionalna garda ubila četiri i ranila 11 studenata univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

1979. Vođa konzervativaca Margaret Tačer posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima postala prva žena-premijer u istoriji Velike Britanije.

1980. Umro predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo zemlju iz sovjetskog bloka i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

1990. Na prvim višestranačkim izborima posle Drugog svetskog rata u Hrvatskoj ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

1994. Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali sporazum o početku primene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

1994. Emitovanjem prvog servisa vesti počela rad beogradska nezavisna novinska agencija Beta.

1996. Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

2001. U Beogradu podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Državne bezbednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne Marković 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

2001. SAD glasanjem izbačene iz Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.