Rođena Andželina Džoli, američka glumica – 1975. godina

Mediji je često proglašavaju za jednu od najlepših žena i često izveštavaju o njenom životu van filmskog platna. Dobitnica je tri nagrade Zlatni globus, dve nagrade američkog Udruženja filmskih glumaca i jednog Oskara.

Mada se kao dete pojavila uz oca Džona Vojta u filmu „Lookin’ to Get Out” 1982. godine, pravi početak njene glumačke karijere je bio deceniju kasnije, u niskobudžetnom filmu „Kiborg 2” (1993), a svoju prvu glavnu ulogu je imala u filmu „Hakeri” (1995). Pojavila se u biografskim filmovima „Džordž Volas” (1997) i „Manekenka” (1998) i dobila je Oskara za najbolju sporednu žensku ulogu za film „Neprilagođena” (1999). Međunarodnu slavu je postigla ulogom heroine video-igara Lare Kroft u filmu „Lara Kroft: Pljačkaš grobnica”, nakon čega se ustoličila kao jedna od najpoznatijih i najplaćenijih glumica Holivuda. Najveći komercijalni uspeh postigla je akcionom komedijom „Gospodin i gospođa Smit” (2005). Rediteljski debi ostvarila je filmom „U zemlji krvi i meda”, ljubavnom pričom koja se dešava tokom rata u Bosni, a premijerno je prikazan 23. decembra 2011. godine u SAD.

Bila je u braku sa glumcima Džonijem Lijem Milerom i Bilijem Bobom Torntonom, a trenutno živi sa glumcem Bredom Pitom, u vezi koja privlači pažnju svetskih medija. Džolijeva i Pit imaju troje usvojene (Madoksa, Paksa i Zaharu) i troje svoje dece (Šajlo i blizance Vivijen i Noks). Andželina Džoli promoviše humanitarne ciljeve širom sveta i poznata je po radu sa izbeglicama preko UNHCR-a.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1133. Nemački kralj Lotar II krunisan je za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

1783. Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

1798. Umro je italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

1831. Belgijski Kongres proglasio je princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

1859. Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju („Seoba Srba”,„Proglašenje Dušanovog zakonika”, „Takovski ustanak”).

1867. Rođen je finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli izgrađena je između dva svetska rata „Manerhajmova linija” odbrane prema SSSR duž sovjetsko-finske granice.

1916. Kod Ljvova, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom fronut i u Italiji. Brusilov je u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

1920. U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor sa Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.

1941. U egzilu u Holandiji umro je Fridrih Vilhelm II, pruski kralj i nemački car (1888-1918). Sprovodio je politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran je da abdicira.

1942. Počela je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

1943. Vojnim pučem zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo.

1944. Savezničke trupe ušle su u Rim u Drugom svetskom ratu.

1946. General Huan Peron izabran je za predsednika Argentine. Oboren je s vlasti vojnim pučem 1955, nakon čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo je
izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela je njegova supruga Izabela Peron.

1971. Umro je mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio je ministar u vladi Imre Nađa 1956, a posle njegovog pada privremeno je proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života („Istorija i klasna svest”, „Razaranje uma”, „Mladi Hegel”).

1989. Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.

1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret „Solidarnost” nadmoćno su pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa „Solidarnosti” Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsednik Poljske.

1991. Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela je ostavku nakon 20-dnevnog generalnog štrajka.

1993. Savet bezbednosti UN odobrio je slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest „zona bezbednosti” (Sarajevo, Tuzla, Žepa, Srebrenica, Goražde i Bihać) sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe, odobreno je dejstvo NATO avijacije.

1996. Evropska raketa „Arijana 5″ eksplodirala je 40 sekundi posle lansiranja.

2003. Hrvatska vlada je na šest meseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, koji je bio na snazi oko 12 godina.

2003. Na izborima u Togou predsednik Gnasingbe Ejadema osvojio je novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao
je vojnim udarom 1967. i važi za afričkog lidera koji najduže vlada.

2004. U Rimu je umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi (84), poslednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još Toto, Vitorio Gasman i Alberto Sordi.

2006. Pobedom na predsedničkim izborima, bivši predsednik Alan Garsia vratio se na politicku scenu Perua, nakon što je njegova vlada 80-gih godina svoj mandat završila ekonomskim krahom, nasiljem pobunjenika i optužbama za zloupotrebu položaja.