Rođena Gven Stefani, američka pevačica – 1969. godina

Prvi solo album 'Love. Angel. Music. Baby.' snimila je 2004. godine. Album je inspirisan muzikom iz osamdesetih i bio je veoma uspešan - prodala je 7 miliona kopija.

Uključujući njen rad sa bendom „No Doubt”, čiji je bila glavni vokal, Stefani je prodala preko 40 miliona albuma širom sveta. Osvojila je nagradu za Najprodavaniju Novu Žensku Umetnicu na Svetskoj Muzičkoj dodeli nagrada 2005.

2003. godine izdala je liniju odeće L.A.M.B., svoju kolekciju je proširila 2005. linijom Harajuku Lovers, inspirisale ju je japanska kultura i moda.

Stefani izvodi muziku i pojavljuje se na javnim mestima sa četiri plesačice pod imenom Haradžuku devojke. Udala se za britanskog muzičara Gavina Rosendejla 2002. i imaju dva sina.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1226 – Umro je italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Franjo Asiški), osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda.

1796 – Predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima porazili višestruko brojnije snage skadarskog paše Mahmuta Bušatlije koji je poginuo u toj bici.

1824 – Skupština Meksika je usvojila ustav prema kojem je ta država postala nezavisna federativna republika pod nazivom Sjedinjene Države Meksika.

1866 – Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedeljni rat između Italije i Austrije, Italiji su pripali oblast Veneto i grad Venecija.

1888 – Rođen je nemački novinar Karl fon Osjecki (Carl von Oshietzky), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935. Zbog pacifističkog delovanja nacisti su ga 1933. zatvorili u koncentracioni logor, a 1938. je umro od posledica mučenja.

1895 – Rođen je Sergej Aleksandrovič Jesenjin, jedan od najpopularnijih ruskih pesnika 20. veka. Njegovo pesničko delo, kao i njegov život, koji je okončao samoubistvom u 30. godini, imali su značajan uticaj na evropsko pesništvo („Kafanska Moskva”, „Povratak u zavičaj”, „Ispovest mangupa”, „Sovjetska Rusija”).

1897 – Rođen je francuski pisac Luj Aragon (Louis), jedan od osnivača dadaističkog i nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle učešća na kongresu revolucionarnih pisaca u Harkovu, opredeljuje se za socijalistički realizam, a tokom Drugog svetskog rata je, uz Elijara, najznačajniji pesnik Pokreta otpora („Vatra radosti”, „Elzine oči”, „Ura Ural”, „Blanša ili zaborav”).

1929 – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenila je naziv u Kraljevina Jugoslavija, a državna teritorija je podeljena na devet oblasti – banovina.

1932 – Irak je, nakon isteka britanskog mandata, stekao nezavisnost i postao član Lige naroda.

1952 – Velika Britanija je na ostrvima Monte Belo pored severozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

1968 – Predsednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren je sa vlasti u vojnom udaru Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado. Po dolasku na vlast vojna hunta je nacionalizovala petrolejske izvore i počela da sprovodi sveobuhvatnu agrarnu reformu.

1977 – Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta.

1981 – Posle sedam meseci, irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

1989 – U okružnom sudu u Prištini počelo je suđenje Azemu Vlasiju i još trinaestorici kosovskih Albanaca optuženih za „kontrarevolucionarno” delovanje i organizovanje štrajka albanskih rudara u rudniku Stari Trg.

1990 – Istočna i Zapadna Nemačka su se, nakon 45 godina, zvanično ponovo ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo je 9. novembra 1989, kada je pao Berlinski zid.

1991 – Predsedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu odlučilo je da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad tekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada sednicama Predsedništva prisustvovali su samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je popularno nazvano „krnje Predsedništvo”.

1995 – Predsednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen je u atentatu eksplozijom automobile – bombe u centru Skoplja, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su poginuli.

1997 – Japanski voz na magnetnim jastucima je brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija.

1999 – U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula su četiri člana Srpskog pokreta obnove, jedne od najjačih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. Predsednik stranke Vuk Drašković, koji je tom prilikom lakše povređen, optužio je srpske vlasti za ubistvo i atentat na njega.

1999 – Prvi put posle Drugog svetskog rata na parlamentarnim izborima u Austriji nacionalistička Slobodarska partija Jorga Hajdera osvojila je drugo mesto u parlamentu i dobila mogućnost da učestvuje u formiranju vlade.

2001 – Američki senat je odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji sa Vijetnamom, koji je toj zemlji obezbedio normalan trgovinski status i odnose sa SAD.

2003 – Pakistan je uspešno izvršio testiranje nuklearnog projektila Hatf-III sa dometom od 290 kilometara.

2006 – Umro je Piter Norman, australijski trkač, koji je na Olimpijadi u Meksiku 1968. osvojio srebrnu medalju u trci na 200 metara.